Hrvatsko katoličko sveučilište i Zaklada Konrad Adenauer u Zagrebu organizirali su u četvrtak 15. listopada 2020. predstavljanje nove studije doc. dr. sc Tade Jurića „Praćenje migracija pristupima digitalne demografije – što nam mogu reći Facebook i Google Trends o hrvatskim migracijama?“

Predstavljanju studije prisustvovali su rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić, prorektor za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić, prorektor za nastavu izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić, pročelnik Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Mario Kevo, pročelnik Odjela za sociologiju doc. dr. sc. Mario Bara i nastavnici sa Sveučilišta.

Rektor Tanjić je u svom govoru, pozdravivši sve prisutne kao i gledatelje putem YouTubea, rekao: „Velika prednost „digitalne demografije“ je ta što se oslanja na Internet koji općenito nema granice i ne poznaje ograničenja s kojima se suočava „klasična“ demografija. Inovativni izvori nude pravovremene podatke, imaju široku pokrivenost, mogu biti dostupni uz minimalne troškove i mogu potencijalno uključivati ​​informacije koje ne mogu uvijek pružiti tradicionalni izvori podataka o migraciji. Stoga je naša teza da internetski podaci mogu biti upravo transformativni za demografiju pa očekujemo, kao i čitav niz drugih autora, da će ovi podaci pokrenuti značajna otkrića na području demografije ali i brojnih drugih društvenih znanosti.“

Čestitajući docentu Juriću na provedbi studije, Rektor je istaknuo kako se ovim radom Hrvatsko katoličko sveučilište priključuje razvoju novih inovativnih metoda baziranih na konceptu „big data“ s fokusom na migracijska praćenja i predviđanja. Naime, ova studija je nastala u sklopu višegodišnjeg istraživačkog projekta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu pod nazivom „Obitelj“.

Uslijedio je pozdrav direktora Holgera Haibacha iz Zaklade Konrad Adenauer.

Docent Tado Jurić predstavio je rezultate studije i razvoj modela  kojim se predviđaju migracija i stupnja integracije putem praćenja digitalnih tragova. U tu svrhu koristili su analitičke alate Google Trends (GT) i Facebook (FB).

Glavni cilj rada je bio predstaviti novi model za praćenje i predviđanje migracija te generalnu procjenu stupnja integracije novih hrvatskih iseljenika.

„Ovom studijom odnosno modelom koji razvijamo nastojimo dati doprinos novo-nastajućoj znanstvenoj disciplini tzv. „digitalnoj demografiji“.“ – rekao je docent Jurić.

Među rezultatima docent Jurić je istaknuo da je studija pokazala da podaci koje generira FB po saveznim pokrajinama Njemačke koreliraju sa službenim podacima te da odstupanja gotovo ni nema, dok podaci za pojedinačne gradove odstupaju. Analiza digitalnih tragova pokazala je da prilikom planiranja migracije, iseljenici u Hrvatskoj najčešće pretražuju pojam „posao“ i „zamolba za posao“, za njim slijedi pojam životopis. Indikativno je da se u Hrvatskoj pojam zamolba za posao na njemačkom jeziku „Bewerbung“  pretražuje sve intenzivnije pa taj pojam nadilazi i samo pretraživanje na materinskom jeziku. To je snažna indicija da se hrvatski građani pripremaju za daljnje iseljavanje u Austriju i Njemačku. Ono što se također može iščitati iz ovih podataka je da se svaki peti tražitelj posla u Hrvatskoj raspituje za zaposlenje u inozemstvu.

Kao važan rezultat studije istraživač je istaknuo da se navedenim alatima može dosta pouzdano pratiti i stupanj integracije hrvatskih iseljenika u njemačko društvo, naročito putem analize FB interesa. Pokazalo se da hrvatski iseljenici u Njemačkoj pokazuju najveći interes za učenje njemačkog jezika, što je snažan pokazatelj želje i volje za integracijom u njemačko društvo. U pretragama interesa prva dva mjesta zauzimaju upravo stranice na kojima se može učiti njemački jezik.

“Zanimljivi uvidi se dobiju i kada se analizira pogled iz Njemačke. Primjerice Nijemci najviše postavljaju pitanje „Jesu li Hrvati muslimani?“ te drugo po redu intenziteta: Koliko Hrvata prima socijalnu pomoć u Njemačkoj? Zanimljiva spoznaja koju smo uočili je i da raste broj razvoda brakova među hrvatskim iseljenicima u Njemačkoj. Taj trend bilježi kako FB u rubrici „životni događaji“ i „status veze“ tako i alat Google Trends. Kako Google Trends ne bilježi pojmove koji se ne pretražuju u većem opsegu, primjerice pojam „Stjepan Radić“ nije dovoljno pretraživan da bi ga Google indeksirao u Njemačkoj. Tako nam je indikativno i da sam pojam „razvod braka“ za hrvatske iseljenike postaje relevantan pojam pretraživanja jer se očito pretražuje u velikom opsegu”. – rekao je Jurić.

 

Tijekom istraživanja u slučajevima u kojima podaci FB nisu korelirali sa službenim podacima, provjera se vršila dodatnim analitičkim alatima koje nude LinkedIn, Instagram, Twitter i YouTube. „Alate LinkedIna smo koristili kako bismo utvrdili iz kojih profesionalnih oblasti dolaze visokoobrazovani Hrvati u Njemačku te smo uvidjeli da je riječ prvenstveno o STEM području, ekonomiji i liječnicima.“ – istaknuo je Jurić.

Predstavljanje studije dostupno je na YouTube kanalu Hrvatskog katoličkog sveučilišta.