Select Page

Dana 13. prosinca, na Hrvatskom katoličkom sveučilištu održana je studentska radionica u sklopu projekta „Porijeklo, strukture i percepcije društvenih elita hrvatskoga srednjeg i ranog novoga vijeka“. Uz zaposlenike HKS-a doc. dr. sc. Ivana Majnarića, doc. dr. sc. Hrvoja Kekeza, dr. sc. Valentinu Janković, Stipu Ledića, prof. i Tomislava Matića, mag. educ. hist. et phil., izlaganja su održali i vanjski suradnici projekta, dr. sc. Maja Katušić s Hrvatskog instituta za povijest i dr. sc. Marko Jerković s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Radionici je prisustvovao veliki broj studenata HKS-a, a njena je svrha bila upoznavanje studenata s metodama znanstvenog istraživanja, prvenstveno na primjeru istraživanja obavljenog u sklopu navedenog projekta. Voditelj projekta doc. dr. sc. Hrvoje Kekez ukratko je izložio ciljeve projekta i rad koji je u sklopu njega izvršen, a nakon njega svoja su izlaganja održali ostali sudionici projekta. Pročelnik Odjela za povijest doc. dr. sc. Ivan Majnarić održao je izlaganje na temu „Dokumentirani izvor i priča – od dostave vapna do reorganizacije društva“, u kojem je prikazao važnost pažljivog čitanja arhivskog materijala, jer se čak i u naoko nevažnim sitnicama mogu pronaći dragocjeni podaci o sveobuhvatnim društvenim procesima. Konkretan primjer koji je objasnio odnosio se na rast moći bogatog građanstva i opadanje plemstva u kasnosrednjovjekovnom Zadru pod mletačkom vlašću. Dr. sc. Marko Jerković govorio je o temi „Kanonici kao elita: institucionalizacija i oblikovanje društvenoga statusa u srednjem vijeku“. U svojem je izlaganju na primjeru kanoničkih redova predočio poteškoće pri definiranju pojma elite i različite načine definiranja i samodefiniranja različitih društvenih skupina. Tomislav Matić, mag. educ. hist. et phil. govorio je o temi „Misterij iščezlog zagrebačkog biskupa – potraga za Petrom Kottrerom od Beča do Karlsruhea“. Izložio je istraživački proces koji je poduzeo za izradu članka „Petar Kottrer – zagrebački biskup s potvrdom Baselskog koncila“, uključivši istraživanje u Austrijskom državnom arhivu u Beču i u Generallandesarchivu u Karlsruheu. Dr. sc. Valentina Janković održala je izlaganje pod naslovom „Arhivsko gradivo, literatura i metodologija rada u proučavanju društvenog ozračja i kulture življenja plemstva Banske Hrvatske u 17. i 18. stoljeću“, u kojem je na vrlo zanimljiv i pristupačan način izložila podatke o svakodnevnom životu koje se može pronaći u arhivskom materijalu, uključivši inventare plemićkih kućanstava. Dr. sc. Maja Katušić izlagala je o temi „Izvori i metode za proučavanje migracija u ranom novom vijeku – primjer Kotora u 18. stoljeću“, u kojem je objasnila metode demografskog istraživanja na primjeru broja sklopljenih brakova u župi Sv. Trifuna u Kotoru u 18. stoljeću. Temeljem tog istraživanja, pokazala je kakvi se zaključci mogu izvući o sastavu stanovništva i njegovim kretanjima. Radionicu je zaključio Stipe Ledić, prof. izlaganjem na temu „Problem insurekcije u drugoj polovici 18. st. u zemljama krune Sv. Stjepana – Keresturijev doprinos raspravi“. Na vrlo zanimljiv i angažiran način predočio je politički život Ugarskog Kraljevstva u drugoj polovici 18. stoljeća, kao i političku polemiku koja se u to vrijeme odvijala u vezi pitanja treba li ugarsko plemstvo plaćati porez državi. Pri tome je interpretirao brojna povijesna djela i teorijske rasprave koje su sudionici te polemike izradili.

Radionicom su pokrivena područja interpretacije izvora, teorijske podloge koja prethodi istraživanju, samog istraživačkog procesa i metoda koje se u njemu koriste, te literarne analize i komparacije. Time je ostvarena edukativna svrha ove radionice, budući da je riječ o osnovnim načelima historiografskog zanata, od kojih će okupljeni studenti imati velike koristi u svojem daljnjem studijskom i znanstvenom radu.