Select Page

U četvrtak 12. ožujka 2015. godine održana je druga korizmena tribina na temu “Duhovnost”.
Budući da smo u godini posvećenog života, gosti tribine bila su dva redovnika: fra Ivan Matić, voditelj Kuće susreta Tabor, i pater Ike Mandurić, voditelj SKAC-a.

Oba sudionika su na svoj osebujan način predstavili duhovnosti svojih redovničkih zajednica te kako je nastoje svakodnevno živjeti. 

Da je tema duhovnosti aktualna, pokazala je i publika, koja je ispunila dvoranu “Blaženi Alojzije kard. Stepinac” do posljednjeg mjesta, kao i mnogobrojnim pitanjima na koja su sudionici tribine rado odgovarali.

Tribinu je moderirao dr. sc. Krunoslav Novak.

Video snimka cijele tribine bit će dostupna na našem youtube kanalu. 

 

O tribini na HKS-u novinarka Marija Belošević zabilježila je za IKU: 

 

Pojašnjavajući isusovačku duhovnost, Mandurić je kratko predstavio život Ignacija Loyole koji je na bolesničkom krevetu, čitajući knjigu o nasljedovanju Krista te o životu svetaca, shvatio da ga to ispunjava, za razliku od ispraznosti koja je bila rezultat njegovog dotadašnjeg života i stremljenja.

To je ono što vodi Ignacija da razlikuje duhove, jer “duhovnost se sastoji u tome da prepoznajem Božji duh, pristajem na to, i otvaram se tome, i to slijedim. Odnosno da prepoznam što nije Božji duh, da se tome opirem, odbijam”. Mandurić je u nastavku pojasnio značaj ispita savjesti za Ignacija. Savjest je ono u čemu prepoznajem što je dobro, a što nije dobro. No, kad on propituje savjest, propituje gdje je danas bio Bog u mom životu, jesam li Ga prepoznao, jesam li se Njemu otvorio, gdje je bilo zlo u mom životu. Tako on nastoji savjest više senzibilizirati da kad dođe neka ideja da bi ju odmah prepoznao, tj. razvija osjećaj suptilnog prepoznavanja što je Božje, a što ne. Ispit savjesti je vježba za mudrost, rekao je Mandurić te istaknuo kako je ignacijanska duhovnost racionalna, razborita čak do te mjere da je mnogima zbog toga odbojna.

Fra Ivan Matić govorio je o franjevačkoj duhovnosti. Sv. Franjo usredotočen je na Isusovo utjelovljenje, smrt i uskrsnuće, te jednostavno propovijeda poput apostola, ne želeći biti u monaškom redu, već želi jedan novi, apostolski način života, te poput Krista i apostola želi ići ususret ljudima i naviještati evanđelje. No ne samo riječima, najprije valja živjeti Evanđelje, pa je tako znao govoriti braći “naviještajte evanđelje, a ponekad koristite i riječi”. Život je onaj koji svjedoči, duhovnost nije samo misao, to je oblik života, evanđelje prožima život, to je središte mog života da bi onda iz te snage evanđelja svjedočili snagu otkupljenja, snagu spasenja, pojasnio je Matić.
Na pitanje nazočnih “o mjestu duhovnosti u životu čovjeka”, Mandurić je istaknuo da je čovjek duhovno biće vjerovao on u Boga ili ne. Njegovo stvaralaštvo i djelovanje ima moralnu dimenziju, a moral spada na duhovno i svaki čovjek ima savjest, za njom se povodi, nju sluša, ili ju odbija i na taj način uvijek je njegovo djelovanje duhovno. Svaki čovjek bio vjernik ili nevjernik je nesretan ako ne sluša glas svoje savjesti. I zato čovjek traga za jasnoćom, srećom i ako nema sreće ne shvaća zašto je nema i onda je traži drugdje, onda dolaze drugi koji nude “tehnike sreće” i uvode u neke druge duhovne programe koji mogu biti nakaradni i opasni, a mogu biti i kršćanski, rekao je te dodao: “koliko ljudi bježe od Crkve, toliko se rađa novih duhovnih pokreta jer čovjek osjeća da želi negdje drugdje naći smisao”.

Govoreći pak o papi Franji, isusovcu kojemu je bliska franjevačka duhovnost, Mandurić je istaknuo kako Papa želi uputiti na to da je jednostavnost života nešto što je posve suprotno od brojnih današnjih zavodljivosti.

Na pitanje o pastoralu mladih, Mandurić je istaknuo kako su mladi spremni i sposobni povjerovati u ideale ako ih znamo živjeti i vjerovati u njih.
S druge strane moramo biti otvoreni za njihovo prepoznavanje onoga što im treba, i nije dobro samo ih voditi kao poslušnike, nego dopustiti i prepoznati na što Bog mlade danas nadahnjuje. Mi ne znamo što Bog hoće s mladima, ali ćemo u našoj prisutnosti to možda prvi prepoznati, dodao je.
Govoreći o vlastitom iskustvu rada s mladima, Matić je istaknuo kako mladi, studenti iskreno traže istinu, smisao života. Tamo gdje su vidjeli autentičnost života, javlja se oduševljenost, stvara se zajedništvo, to žele podijeliti. Taj autentičan način života je nešto važno i nama koji smo poslani kao svećenici, duhovni asistenti živjeti tu autentičnost, rekao je Matić.