Održan znanstveni kolokvij povodom 425-te obljetnice Sisačke bitke

Znanstveni kolokvij povodom 425-te obljetnice Sisačke bitke održan je 20. lipnja u Sisku u organizaciji Hrvatskog katoličkog sveučilista i Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom Sisačke biskupije. Ovaj cjelodnevni događaj u gradu Sisku okupio je sedamnaest izlagača koji su svojim izlaganjima obradili vojne, društvene, gospodarske, vjerske i narativne aspekte Sisačke bitke iz 1593. godine.

Na početku kolokvija okupljenima, među kojima su bili i studenti Hrvatskog Katoličkog Sveučilišta, obratio se sisački biskup mons. Vlado Košić koji je istaknuo kako mu je izrazito drago što primjećuje izrazito zanimanje povjesničara za prostor Siska i njegove okolice.

Kolokvij je otvoren prvom sekcijom pod nazivom Vojni aspekti kojom je moderirao doc. dr. sc. Stipica Grgić. Pod ovom sekcijom svoja izlaganja održala su četiri izlagača. Izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez s temom „Sisačka utvrda i njezine predstraže u strategijama obrane od Osmanlija sredinom 16. stoljeća“ opisao je obrambenu zadaću utvrda na prostoru Banovine kao predstraže utvrde  u Sisku na temelju Lenkovićeva popisa utvrda. Dr.sc. Krešimir Kužić s temom „Komparativna analiza bitke kod Siska sa značajnijim bitkama na europskom tlu s kraja 16. stoljeća“ detaljno je analizirao tijek bitke i ocijenio kriterije bitke koji su doveli do uspjeha. Doc. dr. sc. Domagoj Madunić obradio je temu „Sisačka bitka 1593. i vojna revolucija ranog novog vijeka”. U ovoj temi obrađuje se razvoj sustava ratovanja i važnosti vatrenoga oružja u cjelokupnom sustavu ratovanja. Sekciju je zaključio Filip Hren, mag. pov. s temom „Od Siska do Tridesetogodišnjeg rata – mali rat u Europi“.

Drugom sekcijom naziva Zagrebački kaptol i Sisačko vlastelinstvo moderirao je dr. sc. Krešimir Kužić. Na temu Sisačko vlastelinstvo na prijelazu iz 15. u 16. stoljeće izlagao je dr. sc. Branimir Brgles u kojoj se prikazala gospodarska moć vlastelinstva, ali i dao zanimljiv pogled na proučavane izvore i način na koji su pisani. Doc. dr. sc. Marko Jerković izlagao je temu „Uloga zagrebačkih kanonika u obrani Siska 1593. i institucionalni položaj katedralnoga kaptola”. Monika Đurak mag. pov. izlagala je temu  „Percepcije i interpretacije bitaka za Sisak u izvještajima Zagrebačkog kaptola 1592.-1593. godine” te dr. sc. Tomislav Matić s temom „Sisačka Crkva tijekom 15. i 16. stoljeća” u kojoj je prikazana situacija u kojoj su se zatekle crkve na sisačkom i okolnom području u navedenom periodu te je iznesen utjecaj tih situacija za kršćansko stanovništvo tog kraja.

Sekcijom Društvo, skupine, pojedinci moderirao je doc. dr. sc Ivan Majnarić. Izlagač doc. dr. sc. Ivana Jukić izlagao je o temi „Na putu (prema) Monarhiji?: Odnosi Habsburgovaca i regionalne elite na primjeru Sisačke bitke” . Dr. sc. Vedran Klaužer s temom „Na vjernu pomoć banu i Kaptolu – zapovjednici i vojne jedinice Primorske i Hrvatske krajine u obrani Siska i Pokuplja tijekom druge polovice 16. stoljeća”, doc. dr. sc. Valentina Janković s temom „Toma Erdödy – ‘prvak slavan’ i nevoljko ban: o pojedincu u kontekstu te u historiografskom narativu protuosmanskih ratova s kraja 16. stoljeća” te Paula Vručina mag. pov. s temom „Pozadina Sisačke bitke ili kako je rat utjecao na moralnu ekonomiju”.

Posljednjom sekcijom moderirao je dr. sc. Tomislav Matić, a tema sekcija bila je „Narativ, historiografija, književnost.“ Doc. dr. sc. Ivan Majnarić u izlaganju pod temom „Sisačka bitka 1593. u hrvatskom historiografskom narativu (25 godina kasnije)”  osvrnuo se na nove spoznaje, proučavanja i interpretacije bitke kroz posljednjih 25 godina rada historiografije. Temu “Sisačka bitka 1593. u školskim udžbenicim od 1945. do 1990.” izlagao je izv. prof. dr. sc. Tomislav Anić te prof. dr. sc. Alojz Jembrih s temom „Sisačka bitka (1593.) u hrvatskoj književnosti” i mr. sc. Vlado Mihaljević Kantor s temom „Tomaš Goričanac i kajkavski ep Opseđenje i poboj sisečki”. Posljednji izlagač bio je Petar Mihaljević mag. pov. i kroat. s temom „Sisačka bitka i hrvatski ratovi s Osmanlijama u prijedlogu novog Nacionalnog kurikuluma nastavnoga predmeta Povijest” u kojem se osvrnuo na povijesti kao predmetu u školama i onome što čeka cijeli predmet, a samim time i gradivo Sisačke bitke u prijedlogu novoga Nacionalnog kurikuluma.

Organizacijski odbor znanstvenog kolokvija činili su mons. Marko Cvitkušić, izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez, doc. dr. sc. Ivan Majnarić, doc. dr. sc. Stipica Grgić i dr. sc. Tomislava Matića.

 

Paula Vuković i Ivan Latinčić

 

 

 

 

 

Ostale objave

Najave događanja