Mjesto više u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ Hrvatskog katoličkog sveučilišta tražilo se u srijedu 28. studenoga 2018. godine gdje se održavao Studentski kongres „Hrvatska stvarnost: vrijednosti i promjene“. Kongres je bio prvi takve vrste održan u organizaciji Kluba studenata sociologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Nexus“ i Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a njegova posebnost bila je što su svi izlagači bili studenti, mladi ljudi motivirani isključivo ljubavlju prema znanstvenom radu i željom za konkretan znanstveni doprinos u cilju napretka hrvatskog društva. Izlagači su većinom bili studenti sociologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, no svoj doprinos dali su i studenti komunikologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Kongres je započeo molitvom koju je predvodio Sveučilišni kapelan Odilon Singbo koji je u njoj kazao: „Zahvaljujemo Ti na ovom kongresu i molimo za njegovu uspješnost te da će nas dovesti do novih spoznaja, oplemeniti nas i unaprijediti naše živote“.

U ime rektora Hrvatskog katoličkog sveučilišta sve prisutne pozdravio je prorektor za znanost Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Hrvoje Štefančić koji je istaknuo:

Živimo u vremenu kompleksnih društava, turbulencije globalnih trendova i lokalnih posebnosti te blagodati i izazova visokotehnološke civilizacije. Međuigra svih ovih faktora stvara složene pojave, dinamiku i strukture koje područje društvenih znanosti čini jednim od najperspektivnijih istraživačkih područja ovog stoljeća. Procijenio bih da će napredak u kvantitativnom razumijevanju društva u ovom stoljeću biti usporediv napretku u nekim prirodnim znanostima poput fizike, a moguće i veći. Preduvjet sudjelovanja u tom napretku je poznavanje najsuvremenijih istraživačkih metodologija i spremnost za, ponekad i hrabro zadiranje u tradicionalni teren drugih disciplina i uporni dijalog s njihovim starosjediocima. Drago mi je da, između ostalog i aktivnim sudjelovanjem na ovom Studentskom kongresu, mnogi od Vas kreću tim putem.

Okupljenima se u pozdravnim govorima obratio i pročelnik Odjela za sociologiju izv. prof. dr. sc. Roko Mišetić kazavši: „Uspjeli ste, dragi studenti! Uspjeli ste u organizaciji nečeg iznimno teškog, u organizaciji skupa s ovako važnim temama i s ovolikim odazivom. Naglasiti moram i naslov ovoga skupa ‘Hrvatska stvarnost: vrijednosti i promjene’. Mislim da ćemo na kraju ovoga dana biti sretni što ste upravo vi hrvatska stvarnost i naša budućnost“.

U ime organizatora Kluba studenata sociologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta „Nexus“ student Nikola Vrabec zaključno je dodao svoja nadanja da će ovaj projekt utrti put daljnjem rastu i razvoju kako kluba „Nexus“ tako i Odjela za sociologiju.

Vrabec, student diplomskog studija sociologije, je skup i otvorio izlaganjem na temu „Mediji kao (ne)prijatelj Hrvatskom saboru: pitanje proklamiranih vrijednosti“ kroz koje je zaključio da novinari često iskrivljuju sliku Sabora i tako utječu na mišljenje ljudi. Zaključak je bio i da je odnos s medijima važan za imidž hrvatskih saborskih zastupnika koje se često u javnosti percipira manje ozbiljnima od njihovih europskih kolega.

Lucija Kardaš, diplomski studij sociologije, i Anja Bakota, diplomski studij komunikologije, zajedničkim snagama prezentirale su temu „Medijski utjecaj na društvene vrijednosti“ te su uz pomoć struke, znanstvenika koji se bave tom temom i njihovih promišljanja, došle do zaključka kako elite koriste masovne medije za promociju svojih ideologija te da zato medijsku verziju stvarnosti treba uzeti cum grano salis.

Sljedeća je izlagala Mia Tomić s preddiplomskog studija sociologije i to na temu „Obrasci funkcioniranja masovnih medija i promjene u društvenim vrijednostima“, a zaključci su bili ti da mediji danas socijaliziraju djecu te da preko toga utječu, često negativno, na promjene u društvu.

Studentice diplomskog studija sociologije Rahela Bilić i Lara Mikulek izložile su „Vrijednosti na društvenim mrežama Facebook i Instagram“ sa zaključkom kako te mreže eksplicitno proklamiraju negativne liberalne vrijednosti od kojih se moramo znati zaštititi.

Njihova kolegica Ivana Lončar nadovezala se na njihov rad temom „Društvene mreže i mladi – primjer youtubera i influencera“ te je zaključila izlaganje otvorenim pitanjima za razmišljanje o tome kakve oni društvene vrijednosti promiču, imaju li svoju subkulturu i hoće li se taj fenomen uopće nastaviti.

O reality showovima govorile su studentice diplomskog studija sociologije Anamaria Malešević, Danijela Mikić i Marija Nikolić u izlaganju „Medijska ideologija i iskrivljavanje društvenih vrijednosti na primjeru reality showova“ zaključivši kako je publika ta koja utječe na daljnju proizvodnju tih niskokvalitetnih emisija, ali da su i ljudi već zasićeni istih koncepata u kojima se promoviraju seksizam, iskrivljene vrijednosti i lažni međuljudski odnosi.

Na temu „(Ne)radna nedjelja u Hrvatskoj govorile su Iva Soldo i Matea Škomrlj s diplomskog studija sociologije zaključivši da se političke elite u suradnji s Crkvom kao institucijom moraju pokrenuti i potaknuti ljude na solidarnost čiji je odraz upravo neradna nedjelja.

Izlaganje studentice diplomskog studija sociologije Ane Ilinović nadovezalo se na njihovu temu pa je zaključak izlaganja „Živjeti od rada, a ne za rad – Promjene radnih vrijednosti u Hrvatskoj i rad nedjeljom“ bio taj da se društvo treba osvijestiti o potrebi intrinzične radne vrijednosti, odnosno o tome a se treba živjeti od rada, a ne za rad kakva je trenutna praksa u Hrvatskoj.

„Liberalizam kao prijetnja religiji“ bila je tema izlaganja Marte Šuće, studentice preddiplomskog studija sociologije, koja je izložila jesu li i u kojoj mjeri liberalna učenja ugrožavaju učenja Katoličke crkve i to na pitanjima praktične etike poput pobačaja, eutanazije, začeća i sličnog.

Monika Krijan, studentica diplomskog studija sociologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta, i Jerko Anđelić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pitali su se „Koliko košta zdravlje?“ i došli do zaključka kako su medicinske intervencije danas ograničene troškovima radi čega se vrijednost ljudskog života sve češće mjeri u novcu.

Studentica diplomskog studija sociologije Zrinka Babić u temi „Zdravlje kao životni stil i debljina kao bolest iz perspektive sociologije i nutricionizma“ govorila je o dvije krajnosti u današnjem društvu, s jedne strane marketingu zdravog života, a s druge o pokretima prihvaćanja debljine kao životnog stila te o činjenici da se struka po tom pitanju često degradira.

Paula Zujić, studentica preddiplomskog studija sociologije“ na temu „Etičnost i inovacije u biomedicini“ tražila je odgovor na pitanje gdje se nalazi Hrvatska u tom kontekstu, odnosno koliko smo spremni pozabaviti se etičkim pitanjima na tom području.

Na temu „Turizam i društvene vrijednosti u Hrvatskoj“ izlagala je Marina Miletić s diplomskog studija sociologije, a u njoj se dotaknula više problema, primjerice dehumaniziranog odnosa između turista i lokalnog stanovništva, odnosno načinima na koje se potonji brane od negativnih strana masovnog turizma.

Marija Žagmešter s doktorskog studija sociologije izlagala je na temu „Kako nastaje glazbena preferencija? Primjer studenata Muzičke akademije“ ustanovivši kako glazba i društvo jedno bez drugog ne mogu te da jedno na drugo uvijek utječu i to na većem broju razina od obiteljske, odgojno-obrazovne, vršnjačke i drugih.

„Vrijednosti i glazbene preferencije“ bila je tema izlaganja Rahele Bilić i Monike Krijan s diplomskog studija sociologije i Lovre Kneževića s preddiplomskog studija sociologije. Oni su se potrudili istražiti kakve karakteristike i vrijednosti Hrvati imaju s obzirom na vrstu glazbe koju slušaju, osvrnuvši se na klasiku, jazz, konvencionalnu glazbu i turbofolk.

Njihovim izlaganjem završen je prvi Studentski kongres Odjela za sociologiju „Hrvatska stvarnost: vrijednosti i promjene“ na kojemu su okupljeni uistinu mogli dobiti široku sliku o raznim temama hrvatske stvarnosti te o vrijednostima koje gajimo kao društvo.

 

Između petnaest odličnih izlaganja, ipak su se istaknula tri koja su ostavila poseban dojam na sve prisutne te su sukladno tome bili nagrađeni: studentica Ivana Lončar s diplomskog studija sociologije s temom „Društvene mreže i mladi – primjer youtubera i influencera“ za najaktualniju temu, studentica Marta Šuća s preddiplomskog studija sociologije s temom  „Liberalizam kao prijetnja religiji“ za najbolju interdisciplinarnu obradu teme  i studentica Paula Zujić s preddiplomskog studija sociologije s temom „Etičnost i inovacije u biomedicini“ za najbolju strukturiranost izlaganja.

Osvrt na izlaganja iznijela je asistentica na odjelu za sociologiju Ivana Brstilo Lovrić, mag. soc., koja se osvrnula na same početke djelovanja studenata sociologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu kao i na prvotnu želju za organizacijom studentskog kongresa koji je 28. studenoga 2018. uspješno održan. Također je naglasila kako nije bilo lošeg izlaganja, niti teme koja je promašena što ide na ponos samim studentima i sveučilištu kao takvom. Naposljetku se obratila studentima prvih godina preddiplomskih studija kao ”onima što dolaze za nama” pozivajući ih na sudjelovanje, angažman, rad i trud po uzoru na studente i njihova izlaganja na održanom kongresu.

Završnu riječ imao je prorektor za organizaciju i poslovanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Gordan Črpić koji je ”zatvorio vrata” ovogodišnjeg kongresa ”otvarajući vrata” sljedećem kongresu i time je pozvao sve prisutne da se uključe u sudjelovanje. Također je istaknuo važnost međusobnog podržavanja ideja, pozivajući nas da se češće skupljamo kako bi čuli ideje naših kolega te iste propitkivali i time pokazali našu potporu. Govorom prof. dr. sc. Gordana Črpića, Studentski kongres „Hrvatska stvarnost: vrijednosti i promjene“ je završen.

Vijest napisala: HKS i Ana Barišić