U četvrtak, 22. listopada 2020. svetim misnim slavljem i svečanim akademskim činom u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ na Hrvatskom katoličkom sveučilištu obilježen je dan Odjela za sociologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Dvoranu su ispunili nagrađeni studenti i Uprava Hrvatskog katoličkog sveučilišta, a svi zainteresirani mogli su pratiti preko Youtube kanala Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Obilježavanje dana Odjela za sociologiju započelo je svetom misom koju je predvodio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić u koncelebraciji sa sveučilišnim kapelanom vlč. Odilonom Singbom. 

Rektor Tanjić je u svojoj propovijedi istaknuo: Često i ovih dana se ponavlja govor o radikalizaciji, o nasilju. To ne znači da mi to ne vidimo, ali kako se često puta kaže: neće se naći rješenje ako se proklinje mrak, nego ako se upali svjetlo, ako se čini dobro. Evo, to je ono na što nas poziva, da mi iz svoje vjere, iz otvorenih vrata srca Kristu budemo svjesni da kao pojedinci, evo, vođeni Gospodinom, predajući se i zagovoru Marijinom, kako je činio Ivan Pavao II, možemo puno toga učiniti. Drugo, Ivan Pavao II nas je, možemo reći, učio onome što smo čuli u poslanici svetog Pavla Apostola Efežanima: prigibam koljeno pred Ocem od koga je ime svakom očinstvu, na Nebu i na zemlji. On nas je učio, da se ni pred kime ne prigiba koljeno, nego pred Bogom. Mnogima je to i danas neprihvatljivo, ali zanimljivo je da, upravo u težnji za oslobođenjem čovjeka, pa i za oslobođenjem od Boga, kojega se vidi kao teret, da su ljudi upali u nove vrste ropstva, a nisu postali slobodni. Ivan Pavao II učio nas je drugoj logici, ako se klanjamo pravome Bogu, onda smo slobodni ljudi. I sigurno da je Ivan Pavao II, koji je živio u vremenu komunizma, toliko čeznuo za slobodom, ali je bio svjestan da bez onog Transcendentalnog utemeljenja ta sloboda i dostojanstvo ne mogu doći do svoje punine. Želio nas je ojačati, kako kaže poslanica Efežanima, po Kristovom duhu, u snazi za unutarnjeg čovjeka, da taj unutarnji čovjek bude snažan, da može na kraju mijenjati svijet i stvarnost. Ako damo Bogu slavu, onda ćemo znati mijenjati svijet.

Svoju je propovijed Rektor završio riječima: Danas, kad molimo za cijeli Odjel za sociologiju, molimo na poseban način za sve vaše nakane, za one koji nisu ovdje sa nama – i studenti i nastavnici, i da kroz ovaj izazov, koji je sigurno pred nama – i nastave na daljinu, i u svemu – sačuvamo dobar duh, ovu nutarnju radost, sačuvamo snagu,

Tijekom svečanog akademskog čina podijeljene su nagrade najboljim studentima preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija Sociologija te je održan okrugli stol u povodu 100. godišnjice rođenja sv. Ivana Pavla II., zaštitnika Odjela za sociologiju HKS-a.

Svečani akademski čin nastavio se u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ u dva djela: pozdravni govori i dodjela odjelnih priznanja te okrugli stol o stotoj godišnjici rođenja sv. Ivana Pavla II.

Obraćajući se prisutnima kao i svim onima koji su svečani akademski čin pratili preko YouTube-a Hrvatskog katoličkog sveučilišta rektor Tanjić je rekao: Više nego ikada je studij sociologije postao važan, a danas u ovim okolnostima istaknuo bih i povezanost Ivana Pavla II. i sociologije. Kada gledamo što se događa trenutno u našem društvu, možemo rezimirati: suočeni smo s izazovima pandemije, govori se o urušavanju društvenog tkiva i odnosa, porastu nasilja, geostrateškim, globalnim pitanjima, o novo normalnom. Pitamo se kuda će svijet krenuti nakon pandemije. Vidimo poteškoće u ekonomskom i društvenom području. U ovim okolnostima ne možemo ne razmišljati kako je važno imati stručnjake koji znaju čitati sve te događaje, razumijevati i tumačiti ih, ali i koji znaju usmjeravati društvo, vođeni idejom općeg dobra, solidarnosti, supsidijarnosti, svega onoga što pripada i blagu socijalnog nauka Katoličke crkve koji je na poseban način isticao i živo Ivan Pavao II., a na što nas sada potiče i papa Franjo.

Čestitajući studentima i nastavnicima Odjela za sociologiju njihov dan, rektor je istaknuo kako je danas više nego ikada važno da postoje sveučilištarci koji su obrazovani, odgojeni i spremni za zalaganje za opće dobro te ih potaknuo na ustrajno proučavanje i angažman u društvu. Budući da je od 1. listopada 2020. došlo na promjene na čelu Odjela, novom pročelniku Odjela za sociologiju doc. dr. sc. Mariju Bari rektor je zaželio puno uspjeha i Božjeg blagoslova u radu Odjela.

O radu Odjela u protekloj akademskoj godini i postignućima od posljednje proslave dana Odjela sve prisutne izvijestio je pročelnik Odjela za sociologiju doc. dr. sc. Mario Bara te zahvalio je svojim prethodnicima prof. dr. sc. Gordanu Črpiću sada prorektoru za organizaciju i poslovanje i izv. prof. dr. sc. Roku Mišetiću, prorektoru za nastavu na svemu učinjenome.

Zaposlenici Odjela protekle akademske godine objavili ili poslali na objavu više desetaka znanstvenih radova, objavili jedan sveučilišni udžbenik, sudjelovali su na više od 20 znanstvenih skupova, sudjelovali su u organizacijskim ili programskim odborima nekoliko znanstvenih skupova, dok su svoju stručnost naši djelatnici predstavili na nizu okruglih stolova, predstavljanja knjiga, stručnih simpozija, u stručnim povjerenstvima, izradom elaborata i ekspertiza u radnim tijelima za donošenje strategija, gostujući u radijskim i televizijskim emisijama te u nizu novinskih članaka i sve to unatoč zatvaranju koje smo imali tijekom prve polovice godine. Dodatni iskorak u razvoju Odjela napravljen je akreditacijom dvopredmetnog sveučilišnog preddiplomskog studija sociologije u suradnji s kolegama s Odjela za povijest. Dvopredmetni studij upisao je ove akademske godine svoje prve studente. Kada je riječ o našim studentima ono što nas posebno veseli je činjenica da je Klub studenata sociologije „Nexus“ prije godinu dana organizirao svoj drugi studentski kongres pod nazivom ”Izazovi (post)moderne”. Osim toga, naši su studenti aktivni u volonterskoj skupini, pjevačkom zboru i drugim izvannastavnim aktivnostima na Sveučilištu. Rad cjelokupnog Odjela ne bi bio moguć da nemamo potporu Sveučilišta, njegove uprave, kolega s drugih odjela, sveučilišnog kapelana i svih sveučilišnih službi.  – istaknuo je doc. dr. sc. Mario Bara.

Na svečanom akademskom činu dodijeljena su odjelna priznanja u tri kategorije: za najbolji akademski uspjeh, za diplomski rad i za izniman nastavni angažman.

Dobitnice priznanja su:
Karla Arar, studentica I. godine preddiplomskoga sveučilišnog studija Sociologija,  težinski prosjek ocjena 4.684,
Ana Posarić, studentica II. godine preddiplomskoga sveučilišnog studija Sociologija  težinski prosjek ocjena 4.952,
Maša Dombe, studentica III. godine preddiplomskog sveučilišnog studija Sociologija  težinski prosjek ocjena 5.0,
Mia Tomić, studentica I. godine diplomskog sveučilišnog studija Sociologija  težinski prosjek ocjena 4.762, 
Dora Odak, studentica II. godine diplomskog sveučilišnog studija Sociologija  težinski prosjek ocjena 4.762. 

Magistra sociologije Helena Blum dobila je priznanje za najbolji diplomski rad u akademskoj godini 2019./2020.  pod naslovom „Kulturni identitet grada Bjelovara početkom 21. stoljeća, uz mentorstvo izv. prof. dr. sc. Luke Šeše.

Priznanje za izniman izvannastavni angažman u akademskoj godini 2019./2020. u cilju promicanja Odjela i struke dodijeljeno je studentici Marini Miletić koja je trenutno apsolventica na diplomskom sveučilišnome studiju sociologije Upravljanje i javne politike.

Uslijedio je okrugli stol u povodu obilježavanja stogodišnjice rođenja Ivana Pavla II., ujedno i zaštitnika Odjela. Sudionici okruglog stola bili su prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Gordan Črpić, prorektor za organizaciju i poslovanje, prof. dr. sc. dr. H. c. Emilio Marin, bivši prorektor HKS-a i veleposlanik pri Svetoj Stolici,, dr. sc. Marija Sertić, poslijedoktorandica na Katedri za Teologiju HKS-a. U svojim izlaganjima svi sudionici predstavili su svoje viđenje Ivana Pavla II., a neki od njih su opisali i svoje susrete s njim.

Rektor Tanjić iznio je u svom je promišljanju o svetom Ivanu Pavlu II. istaknuo pitanje je li moguće stav, koji se odnosi na religijsku slobodu, izravno prenijeti i na druga područja života, posebice etičko.
Crkvi je uistinu dugo trebalo da pozitivno vrednuje slobodu polazeći od dostojanstva osobe. II. vatikanski koncil je svojom Deklaracijom «Dignitatis Humanae», govoreći o socijalnoj i civilnoj slobodi u odnosu na religiju izašao iz okvira jednostavne podređenosti slobode istini, koja po tradicionalnom učenju nije pogreškama nije dopuštala nikakva prava. To je uistinu jedan od najvažnijih zaključaka koncila. No Ivan Pavao II. je kroz svoja promišljanja legitimno postavljao pitanja je li moguće ovakav stav koji se odnosi na religijsku slobodu izravno prenijeti i na druga područja života, posebice etičko. Polazeći od određenih antropoloških i etičkih istina koje su nutarnje samome čovjeku Ivan Pavao II. insistirao je za vrijeme svoga pontifikata na nutarnjoj povezanosti između slobode i istine, smatrajući kako istina nije vanjska granica slobode, nego nutarnji uvjet za autentičan i stvaran razvoj ljudske slobode. Dakle, on je ponovno, sa svim kontroverzijama i odbacivanjima s jedne strane i ponekad potpuno nekritičkog prihvaćanja ovakvog promišljanja s druge strane, uveo u raspravu pojam istine koji je bio gotovo zanemaren i zapostavljen. Stoga je daljnji razvoj teološke misli, a i odnosa između Crkve i društva nemoguće misliti bez postavljanja pitanja o odnosu dvaju nosivih pojmova ne samo kršćanske vjere nego i naše civilizacije, a to je odnos slobode i istine. To će pitanje postavljeno iz antropološke perspektive biti jedno od važnih pitanja ne samo sadašnjeg nego i budućeg «trenutka», i oko njega će se odvijati sva dramatičnost odnosa u modernom društvu. Na tu se problematiku tijesno naslanja i drugi binom koji je zapravo u službi traženja istine.- rekao je rektor Tanjić u svom izlaganju.

Uslijedilo je razmišljanje prorektora za organizaciju i poslovanje prof. dr. sc. Gordana Črpića o Ivanu Pavlu II.:
Povezanost mene, Pape i socijalnog nauka je ta da sam četrnaest godina radio u Hrvatskoj  biskupskoj konferenciji u Centru za promicanje socijalnog nauka i to je bilo za vrijeme središnjeg pontifikata Ivana Pavla II. Govoreći o njemu kao o čovjeku, možemo zaključiti da je riječ o intelektualcu, sportašu i osobi koja je posjedovala snažnu osobnost.  Na religijskoj razini  riječ je o suvremenom mistiku i čovjeku koji je imao proročkoga dara i nije se libio biti prorokom, iako biti prorokom nije nikada bilo lako.  Njegova pontifikalna misao Ne bojte se! snažno je odjeknula i kada je Ivan Pavao II. prije dvadeset pet godina, boraveći u Zagrebu, istaknuo da trebamo razvijati kulturu solidarnosti, istaknuvši misao: Ako nam je Bog otac, onda smo mi prije svega braća, prije svih ljudskih, rasnih, klasnih, nacionalnih i drugih podjela. Papa je bio svjestan svih tih podjela i njegova poruka Ne bojte se! puno nam je značila.

Svoje svjedočanstvo susreta s Ivanom Pavlom II. iznio je u vrlo zanimljivom izlaganju prof. dr. sc. dr. h. c. Emilio Marin, bivši prorektor za međunarodnu suradnju i bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici. Profesor Marin nizom slika predočio je okupljenima svoje susrete sa svetim Ivanom Pavlom II. kao svjedok vremena, arheolog, povjesničar i diplomat. Prvi susret dogodio se zahvaljujući mons. Anti Juriću, tadašnjem splitskom nadbiskupu, dok se pripremala stota obljetnica Prvoga međunarodnog kongresa za starokršćansku arheologiju 1994. Na dan svetog Franje 1998. sveti Ivan Pavao II. posjetio je splitsku katedralu i oltar svetog Dujma. U dvadesetak minuta profesor Marin je tada Papi iznio ranokršćansku povijest Splita. U prosincu 2004., pola godine prije Papine smrti, profesor Marin kao Veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici predao je Papi vjerodajnice u Apostolskoj palači. Tom je prigodom od Pape dobio, umjesto izračenog govora, pismo u kojem mu je Papa poželio dobrodošlicu riječima: “Želim Vam također ugodan boravak u gradu Rimu, bogatu poviješću, uljudbom i kršćanskom vjerom, čiji su Vam stari ostatci dobro poznati kao vrsnu proučavatelju rimskih starina i kršćanske arheologije.” 
U siječnju 2005. prigodom čestitanja Diplomatskog zbora Svetom Ocu profesor Marin se kao veleposlanik susreo s Papom i podsjetio Papu pjesmom Rajska djevo, kraljice Hrvata na Papino misno slavlje u Solinu.  Posljednji susret održao se u veljači 2005., kada je profesor Marin posljednji put susreo Svetog Oca u privatnoj audijenciji prigodom otvaranja velike izložbe Augusteum Narone.

Posljednje izlaganje održala je dr. sc. Marija Sertić, poslijedoktorandica na Katedri za teologiju HKS-a. Doktorica Sertić, govoreći o 30. obljetnica apostolske konstitucije pape Ivana Pavla II. Ex Corde Ecclesiae, je istaknula: Poznato je kako se Crkva zauzimala za osnivanje sveučilišta i akademsku djelatnost još od srednjeg vijeka. Uz znanstveni i kulturni doprinos, Crkva je htjela i pružiti priliku za susret sa Isusom Kristom i rastom u vjeri. Pritom se vodi jednom od glavnih načela koji je  u 13. st. predstavio crkveni naučitelj Anselmo Canterburyjski, a glasi fides quaerens intellectum, što znači da vjera obuhvaća ne samo čovjekovo srce, već i njegov um i intelekt. Radi se o obnovljenom načinu razmišljanja i načinu života. Katolička sveučilišta trebaju biti mjesta gdje će se na plodnosam način moći odvijati dijalog između vjere i razuma i to zbog vjerovanja u jedinstvo istine, kao i da između razuma i vjere ne postoje proturječnost.

Predstavljajući encikliku doktorica Sertić govorila je o misiji katoličkog sveučilišta, sveučilišnoj zajednici, formaciji i odgoju studenata, službi u društvu, pitanju katoličkog identiteta i drugo. Govoreći o katoličkom identitetu doktorica Sertić je rekla: Apostolska konstitucija Ex Corde Ecclesiae objavljena je prije 30 godina. Dokument je predstavio ideju i svrhu katoličkog sveučilišta koja je i dalje jednako aktualna. Papa Ivan Pavao II. ukazuje da između katoličkog i sekularnog sveučilišta treba postojati određena razlika. Ako katoličko sveučilište napusti svoj katolički identitet i vrijednosti, ono postaje kao i svako drugo  sveučilište. Katolička crkva ima širom svijeta više od 1500 katoličkih sveučilišta i fakulteta koji pohađaju više od 50 milijuna studenata, različitih vjeroispovijesti, kulture, socijalnog statusa, te zasigurno nije imuna na brojne suvremene izazove vezane za očuvanje katoličkog identiteta.

Svoje izlaganje je zaključila riječima: Ex Corde Ecclesiae apostolska je konstitucija pape Ivana Pavla II. vrijedna čitanja. Osvjetljava niz pitanja povezanih s visokim katoličkim obrazovanjem, poput: kakvu vrstu obrazovanja treba osigurati, što je karakteristično za katoličko sveučilište? Kako je obrazovanje povezano s kulturom i općim dobrom? Kako postupati sa pravnim normama? Očito je da se Ex Corde Ecclesiae može analizirati iz različitih aspekata. Dokument je još uvijek relevantan za naše suvremeno vrijeme. Nudi korektivnu viziju svrhe visokog obrazovanja i protiv je svih pokušaja koji reduciraju i osiromašuju ideju katoličkog sveučilišta.

Program svečanog čina moderirala je asistentica na Odjelu za sociologiju Matea Škomrlj, a okrugli stol izv. prof. dr. sc. Luka Šešo.

Svečani akademski čin možete pogledati i u snimci s našeg Youtube kanala: