Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u četvrtak 25. travnja obilježen je Dan Odjela za povijest. Dan Odjela prema Odluci o utvrđivanju zaštitnika Odjela, dana Sveučilišnog Odjela i boja  slavi se 21. travnja na spomen na osnutak Papinskog Hrvatskog zavoda Sv. Jeronima u Rimu.

Svečanost obilježavanja Dana Odjela bila je podijeljena dva dijela, euharistijsko slavlje u Sveučilišnoj kapeli te prigodni program u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“.

Svetu misu predvodio je vlč. Odilon Singbo, sveučilišni kapelan Hrvatskog katoličkog sveučilišta, koji je u svojoj propovijedi rekao: „Biblija govori o čovjekovoj povijesnosti. Čovjek je prolazan, ali Stvoritelj ga uzdiže po svojoj volji, on mu daje na veličini. Čovjeka Bog ne prestaje pohađati i u tome je njegovo dostojanstvo. Bog uzima njegovo izranjavano tijelo kako bi iskazao svoju slavu. Što je dakle čovjek? Čovjek je povijesno biće prostora i vremena koje opet iz tih okvira iskače, on ima individualnost, a opet je dio kolektivne povijesti spasenja. Čovjekovoj pokretnoj povijesti ususret dolaze Božja objava i spasenje. Bit povijesti je da neprestano oživotvoruje te istine o čovjeku. Povijest bez Boga izvor je tragedija“.

Na početku središnjeg dijela programa u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ okupljenima se obratio rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić.

„Neka se u radost uskrsnuća uklopi i radost zbog svih postignuća Odjela čiji danas Dan slavimo. Pripovijest kaže da je sv. Jeronim, nebeski zaštitnik Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta, pripitomio lava izvadivši mu trn iz šape. Danas, 25. travnja, premda u vazmenoj osmini, spominjemo se i sv. Marka evanđelista uz kojega također vežemo simbol (krilatog) lava pa želim da, simbolično, Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta bude poput lava. Neka bude svjestan trna koji nosi, a koji možemo samo jedni drugima izvaditi. Pripitomimo se kako bismo zajedno gradili dobro, ali budimo i poput Markova lava – hrabri, odvažni i spremni poletjeti! U ovoj radosti slavlja Dana Odjela ne zaboravimo na stvarnost i budimo je svjesni. Neki žele predmet povijesti pretvoriti u izborni, čak i u gimnazijama. Dužnost je nas svih boriti se protiv toga i ukazati na važnost povijesti za cjelokupni život hrvatskoga bića“, rekao je u svom obraćanju prof. dr. sc. Tanjić koji je zahvalio svim nastavnicima, djelatnicima i studentima na njihovom zalaganju te na poseban način čestitao dobitnicima priznanja.

Izv. prof. dr. sc. Mario Kevo, pročelnik Odjela za povijest u nastavku programa predstavio je rezultate koje je Odjel postigao u proteklih godinu dana, istaknuvši brojne nagrade, osobito Državnu nagradu za znanost za životno djelo u području humanističkih znanosti koja je dodijeljena prorektoru za međunarodnu suradnju prof. dr. sc. Emiliu Marinu, ali i drugim zaposlenicima te osobito studenticama i studentima Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Od obilježavanja prošlog Dana Odjela izdano je 10ak knjiga, 50ak znanstvenih i stručnih radova u A1 i A2 publikacijama, 50ak sudjelovanja na znanstvenim i stručnim skupovima u zemlji i inozemstvu, a Pročelnik se osvrnuo i na znanstveno-istraživačke projekte, brojna medijska istupanja kao i pokretanje poslijediplomskog doktorskog studija povijesti.

„Sve nagrade najbolji su dokaz kontinuiranog i dobrog rada Odjela za povijest koji uvijek iznova dokazuje svoju kvalitetu“, zaključio je izv. prof. dr. sc. Kevo u svojemu izlaganju.

U sklopu Dana Odjela najboljim studentima podijeljene su nagrade za izniman uspjeh u prošloj akademskoj godini. Priznanje za najbolji akademski uspjeh ostvaren u akademskoj godini 2017./2018. primili su: Jakov Blagojević, Ante Batistić, Zrinka Todorić, Matea Jurić, Mirela Lončar.

Priznanje za najbolji diplomski rad u akademskoj godini 2017./2018. primila je magistra povijesti Anamarija Vitovski za diplomski rad pod nazivom Žene i oporuke u Zadru sredinom 14. stoljeća prema bilježničkim spisima Franje Manfreda de Surdisa i Andrije Petrovog iz Cantua, koji je izrađen pod mentorstvom izvanredne profesorice doktorice znanosti Zrinke Pešorde Vardić.

Priznanje za najbolji izvannastavni angažman u akademskoj godini 2017./2018. primile su Mirela Lončar i Paula Vuković.

U ime svih nagrađenih okupljenima se obratila studentica Mirela Lončar. Lončar se zahvalila profesorima s Odjela na uspješnom prepoznavanju rada, truda i želje za rastom kod studenata, na poticanju i davanju prilike za uključivanjem i sudjelovanjem u raznim odjelnim aktivnostima i na tome što svoje studente uvijek potiču da streme visinama.

Program je završen predstavljanjem knjige poslijedoktoranda Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta dr. sc. Tomislava Matića „(Ne)poznati Hrvati“ u izdanju Mozaik knjige na kojem su uz autora govorili i doc. dr. sc. Valentina Janković s Odjela za povijest te izv. prof. dr. sc. Hrvoje Kekez s Odjela za povijest.

 

Knjiga donosi biografije manje poznatih velikana iz Hrvatske povijesti, a glavni joj je cilj bolje upoznati širu hrvatsku javnost s njihovim postignućima i zanimljivim crticama iz njihova života.

„Kako netko može reći da je povijest dosadna? Povijest je znanost o ljudima, znanost o našim postignućima, a povjesničari su ljudi koji drže plamen sjećanja upaljenim da bi ljudi znali tko su oni sami zapravo“, tijekom predstavljanja svoje knjige izjavio je dr. sc. Matić.

Program svečanog obilježavanja dana Odjela za povijest uljepšali su studenti svojim zborskim i instrumentalnim glazbenim točkama u kojima su, kao i u ostatku programa, uživali brojni nastavnici i administracija Hrvatskog katoličkog sveučilišta, studenti te uvaženi gosti iz svijeta znanosti i obrazovanja među kojima ističemo novoizabranog ravnatelja Instituta za društvena istraživanja „Ivo Pilar“ prof. dr. sc. Željka Holjevca i pomoćnicu ravnatelja Hrvatskog instituta za povijest izv. prof. dr. sc. Jasnu Turkalj.

U sklopu obilježavanja Dana Odjela u petak 26. travnja 2019. u dvorani „Blaženi Alojzije kard. Stepinac“ Klub studenata povijesti Hrvatskog katoličkog sveučilišta “Homo volans” organizira stručni studentski skup “Migracije kroz povijest – narodi, intelektualci i kulturna transmisija.