Select Page

Na Hrvatskom katoličkom sveučilištu u četvrtak, 28. siječnja 2021.  obilježen je Dan Katedre za teologiju. Slavlje je započelo svetom misom u Sveučilišnoj kapeli koju je predvodio prof. dr. sc. Tonči Matulić, v. d. pročelnika Katedre za moralnu teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u koncelebraciji s prof. dr. sc. Željkom Tanjićem, rektorom Hrvatskog katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Jerkom Valkovićem, pročelnikom Odjela za komunikologiju, doc. dr. sc. Krunoslavom Novakom, generalnim tajnikom Hrvatske biskupske konferencije i zamjenikom pročelnika Odjela za komunikologiju, vlč. dr. sc. Odilonom Singboom, sveučilišnim kapelanom i ostalim svećenicima.

Čestitavši dan Katedre za teologiju, profesor Matulić je u svojoj propovjedi vrijednost i važnost Isusovih propovijedi koje upućuju na Božje kraljevstvo: „Sve prispodobe veličaju Božje kraljevstvo. To je kraljevstvo započelo upravo među nama, životom, djelom i sudbinom našega Gospodina Isusa Krista. Funkcija prispodoba je da ne postoji ništa vrijednije i da se ništa u životu ne može predstaviti vrijednosti Kraljevstva Božjega koje je uprisutnjeno u Isusu Kristu, a to je zapravo očitovanje objava kako se Bog odnosi prema nama, kako Bog uspostavlja odnos prema nama da bismo mi povratno mogli u Isusu Kristu i po Isusu Kristu imati odnos s Bogom. On dolazi među nas da bismo mi mogli nastaniti u njega.“ Govoriviši o svetom Tomi Akvinskom, zaštitniku naše Katedre za teologiju,  profesor Matulić je rekao da ga je vrijedno i danas slijediti, budući da je sam svetac naučavao da je istina istina Božjeg kraljevsta, a istina Božjeg kraljevstva jest punina sreće, naše jedino ispunjenje.

U drugom dijelu programa svoju čestitku djelatnicima Katedre za teologiju predvođenu koordinatorom Katedre doc. dr. sc. Zoranom Turzom uputio je prof. dr. sc. Željko Tanjić, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Rektor je u svom govoru istaknuo kako je danas važnost Katedre za teologiju na našem Sveučilištu osobito došla do izražaja: „Katedra za Teologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu je posebnost koja nadahnjuje i koja omogućuje upravo ono poslanje katoličkih sveučilišta kako je zacrtano u apostolskoj konstituciji Ex Corde Ecclasiae i u kasnijim dokumentima Crkve, a koja govori o važnosti teologije kao poveznice inspiracije i nadahnuća  i suradnice svih drugih znanosti na jednom sveučilištu. Važnost Katedre za teologiju na našem Sveučilištu došla posebno do izričaja u ovom vremenu pandemije, nastave na daljinu, kada svi mi kao sveučilišna zajednica, kao akademska zajednica, naši nastavnici, studenti, djelatnici  i cijelo naše društvo uslijed svih ovih nevolja postavlja mnoštvo pitanja. Ne samo onih o smislu života, kako se nositi s poteškoćama i kako tražiti  nove putove ne samo življenja vjere nego i oblikovanja našega društva.“

Rektor je također čestitao i velečasnom dr. sc. Odilonu Singbou čija je knjiga predstavljena tijekom proslave Dana Katedre za teologiju. „Dragi Odilone, tema tehnološko-bioetičkog vrjednovanja transhumanističke antrologije, kojom se ti baviš unutar teologije, je tema budućnosti. Tema koja nam tek dolazi, koja se tek otkriva i koja tek pokazuje kolika je važnost teološkog i etičkog  promišljanja u svijetu znanosti, svijetu društvenih promjena i gibanja. Radi se o pionirskom djelu i zato smo mi posebno ponosi i Bogu zahvalni da te imamo i da si s nama na Sveučilištu, da si član naše Katedre i vjerujem da ovo nije prvo djelo koje ćemo ovdje predstavljati i da će ih biti još puno kao što će biti i drugih djela na našem Sveučilištu i na našoj Katedri.“

Svim okupljenima u ime Katedre za teologiju obratio se koordinator doc. dr. sc. Zoran Turza koji je ukratko iznio najvažnija postignuća na Katedri u prethodnom razdoblju te je iznio planove o projektima, konferencijama i budućim izdanjima na kojima djelatnici Katedre predano rade.

Knjigu „Teološko-bioetičko vrjednovanje transhumanističke antropologije“ predstavili su doc. dr. sc. Anto Čartolovni s Katedre za teologiju, prof. dr. sc. Tonči Matulić, v.d. pročelnik Katedre za moralnu teologiju na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti doktor Stjepanu Brebrić.

Doc. dr. sc. Anto Čartolovni: “Ovo je prva sustavna, kritička analiza antropološke vizije transhumanizma na hrvatskom jeziku”

„Ova knjiga predstavlja smislenu nadu, ispunjenu duhom, u ovom tehnocentričkom vremenu. Bitno je istaknuti kako ova knjiga predstavlja prvu sustavnu, kritičku analizu antropološke vizije transhumanizma na hrvatskom jeziku. Stoga mi je drago da su tu važnost prepoznali izdavači Kršćanska sadašnjost i Hrvatsko katoličko sveučilište“, kazao je na početku predstavljanja doc. dr. sc. Anto Čartolovni, pohvalivši i kvalitetu tiska i grafičke pripreme knjige. Dodao je da je transhumanizam zahvatio sve pore današnjeg života. „Upravo ta činjenica je potakla i samog autora na proučavanje fenomena transhumanizma, koji promovira sliku novog Nietzcheovog nadčovjeka, prezentiranog u okvirima tehnicističkog mesijanstva. Štoviše, ovaj pokret prema svojim karakteristikama izlazi izvan okvira idejnog i kulturološkog pokreta novog humanizma, a sve više poprima oblik religije lišene transcendentalnog elementa te uronjene u sofističku viziju surovog materijalizma, kako i sam autor ističe. Podrobniju analizu toga autor prikazuje kroz četiri glavna poglavlja koja se međusobno nadopunjuju“, istaknuo je dr. sc. Čartolovni, analizirajući ukratko spomenuta poglavlja.

Prof. dr. sc. Tonči Matulić: “Dr. Singbo ne zaostaje za genijem sv. Tome Akvinskog”

Vlč. Odilon doktorski je rad obranio odličnom ocjenom u srpnju 2019. godine pod mentorstvom prof. dr. sc. Tončija Matulića. O doktoratu pretočenom u knjigu na predstavljanju je govorio i prof. dr. sc. Matulić.

„Transhumanizam, dakako, na tragu vlastite antropologije razvija vlastitu etiku. Etika nije znanost o dobru i zlu, nego mehanizam prirodne prilagodbe. Etika nije znanost o ljudskom djelovanju ukoliko je eminentno ljudsko, a to znači slobodno, racionalno i odgovorno, nego zapravo samo mehanizam prilagodbe. Etika dakle nije u službi spoznaje dobra i zla i da tome čovjeka uči i da se čovjek kroz nju zapravo ostvaruje, nego služi da čovjek ovlada prirodom, prirodnim procesima, sobom, procesima u sebi kako bi ih usmjerio u vlastitu korist. Etika je u tom smislu tehnika ili umijeće vladanja, kako se okoristiti, ona je metla za čišćenje prirodnih nedostataka i manjaka. I evo, time smo zapravo došli do onoga što Odilon u svojoj knjizi, kad se procijedi, pokazuje ono krajnje zorno i jednostavno“, kazao je prof. Matulić.

Istaknuo je, među ostalim, da je ovom doktorskom istraživanju prethodilo i licencijansko istraživanje, tj. istraživanje za magistarski rad pod naslovom Teološko-bioetičko kritičko vrednovanje nano-biotehnike i transhumanizma kao poticaj za oblikovanje jedne sustavne teologije tehnike, obranjen na KBF-u u rujnu 2016., čime je jasno da je ovo djelo plod višegodišnjeg marnog, savjesnog, kritičkog istraživanja. „Dr. Singbo u ovoj knjizi, uza sav uloženi trud i obazrivost da zajedno s prljavom vodom transhumanističkih, valja to otvoreno reći, čas odviše optimistički, čas opet neskriveno nastranih i pomalo utopijskih ideja, da ne baci nepovratno i nevino dijete, čini se da ipak nikoga nije kristijanizirao. Naravno, po srijedi nije nikakvo prozelitističko zadirkivanje u smislu da je nekoga važno pošto-poto pridobiti za kršćansku stvar, nego je posrijedi najprije činjenica da se svrha njegovih istraživanja nije sastojala u kristijanizaciji bilo kojeg autora, niti ideja i pogleda pojedinog autora, a onda i činjenica da se ideja transhumanizma razvijala u radikalno drukčijem društvenom i kulturnom ozračju od ozračja 13. stoljeća, ozračja visoke skolastike u kojemu je živio i djelovao primjerice sveti Toma Akvinski. Za razliku od Tome Akvinskoga koji je mogao bez revolucionarnih utjecaja modernoga znanstvenog biotehničkog pothvata promišljati koncept sedam slobodnih umijeća raspoređenih u niža umijeća ili trivijum, gramatiku, logiku i retoriku i u viša umijeća ili kvadrivijum, mogao je sveti Toma mirno i bez naročitih uzbuđenja promišljati koncepte praktičkih umijeća, mogao je mirno analizirati koncept mudrosti, mudrost o znanju božanskih stvarnosti, mudrost o znanju ispravnoga ljudskog djelovanja. (…) Dr. Singbo ne zaostaje za genijem sv. Tome Akvinskog, nego nastavlja tamo gdje ovaj potonji nije niti započeo, a to je kritičko sučeljavanje s nepreglednim posljedicama modernoga, znanstvenoga, tehničkoga pothvata, s hibridnim fenomenom transhumanizma.

Dr. Singbo se odvažno i smjerno upustio u nemoguću misiju istraživanja nepregledne i često neprohodne literature i njihovih autora kao nositelja transhumanističkog pokreta, filozofije, ideologije, pseudoreligije. A redovito se pokazuje da je riječ zapravo o jednom zastranjenju, ili jednoj pseudoreligiji koja na krilima takozvane nove znanosti promiče takozvanu novu duhovnost, novu etiku, novi sustav vrijednosti, o čemu se može čitati u djelu Rascjep u svetome, autora Željka Mardešića. Iz svega toga dr. Singbo je sačuvao živu glavu i sačuvao čisti obraz. Razobličio je i na vidjelo iznio brojne podvale, prijetnje i izazove transhumanističke antropologije, kao što je prije gotovo osam stoljeća učinio sveti Toma Akvinski s Aristotelovom antropologijom, ispravivši je u nekoliko njezinih temeljnih zabluda, a glavna se odnosila recimo na postojanje dvije klase ljudskih bića“, kazao je među ostalim prof. Matulić.

Dr. sc. Stjepan Brebrić: “Knjiga vlč. Odilona prvorazredno je teološko djelo”

Na knjigu se osvrnuo i dr. sc. Stjepan Brebrić, glavni urednik i direktor Kršćanske sadašnjosti. Osim preporuke za čitanje ove knjiga, sa stajališta izdavačke kuće, dr. Brebrić osvrnuo se na osobno svjedočenje vrijednosti knjige vlč. Odilona, inače treće njegove knjige koju je izdala Kršćanska sadašnjost. „Ovu sam knjigu osobno dugo iščekivao. Znajući da se radi taj doktorat, pod mentorstvom prof. Matulića, susretavši autora, dr. Singboa, očekivao sam njezinu pojavu i veselio sam se tom ostvarenju kako bih se uopće uputio u problematiku kojom se ona bavi jer za vrijeme mojeg teološkog studija nismo se imali prilike još susretati s tom tematikom. Znao sam, ako se ne počnemo ozbiljno s tom tematikom hvatati u koštac, vrijeme će nas pregaziti“, kazao je dr. Brebrić na početku svojega obraćanja. Prisjetio se i nekoliko susreta s autorom, dr. Singbom, no istaknuo je da je jedan od susreta s njim koji su mu se najviše usjekli u pamćenje jedan neizravni susret.

„Osim sadržaja knjige, koji je danas već pohvaljen, vrijednost ovoga djela je i u stilu i u pristupu pisca. Dr. Singbo bez daljnjega unosi u našu hrvatsku teološku misao i izričaj nešto novo, nešto što je vjerojatno baštinio iz kulture iz koje dolazi. Prepoznao bih to u jednoj slikovitosti, pa i duhovitosti. Slikovitost, paraboličnost, to je često prisutno i na stranicama ove znanstvene knjige – ona počinje sa žabom, završava s lukom, a između toga je visokointelektualni i znanstveni sadržaj koji svako malo također prosječnome čitatelju – kakvi uglavnom i jesmo kada nam područje nije toliko poznato – itekako olakšava shvatiti teže izrecivu, znanstvenu ili visokointelektualnu misao kojom ova knjiga zbog naravi stvari i obiluje, ali da bi to imalo neke koristi za šire čitateljstvo, mislim da se Odilon poslužio upravo tom vještinom koju baštini iz svoje kulture i na tome mu treba svakako čestitati“, istaknuo je dr. Brebrić te dodao da kao urednik Kršćanske sadašnjosti drži da je ova knjiga važna na interdisciplinarnom području, prije svega za teologiju.

Dr. sc. Odilon Singbo: “Za mene kao autora ovo je trenutak obnove kreposti zahvale”

Na kraju se okupljenima i svima koji su svečani čin pratili putem Youtube kanala Hrvatskog katoličkog sveučilišta obratio i sam autor vlč. dr. sc. Odilon Sinbgo.

„Iako sam imao priliku tijekom obrane doktorata mnogima zahvaliti, smatram da je za mene kao autora i ovo trenutak obnove te kreposti zahvale. Međutim, prije toga, htio bih na tragu svega ovoga što je rečeno, istaknuti sljedeće: Ovu knjiga završio sam s jednim podnaslovom – Povrh svega etika granice. Događaji koji su obilježili godinu 2020. i dalje nas prate – koronavirus i potres – prisilili su nas na dublje promišljanje o takvoj etici. I ovdje svijest o mogućnosti vlastitog, ali i kolektivnog nestanka nameće, između ostalog, pitanje naših ljudskih granica. Od sada svijest o smrti postaje krajnja granica od koje počinjemo osmišljavati, proživljavati svoj život. Kratko rečeno, smrt je granica od koje počinjemo živjeti. Ona, ako je sagledana u svjetlu vazmenog otajstva, nije tragedija, već prilika za drugačiji život, drugačiji način života na zemlji. I tada život prestaje biti predmet idolatrije, ukoliko ga se sakralnim doživljava jedino u granicama ovoga vidljivoga, a ne polazeći od njegovog izvora, Boga“, kazao je autor, dr. sc. Odilon Singbo.

Zahvalni govor velečasnog Odilona možete pogledati u cijelosti na snimci:

Svečani čin moderirala je asistentica Odjela za sociologiju magistra Matea Škomrlj.

Cijeli prijenos obilježavanja Dana Katedre za teologiju možete pogledati na videu u nastavku.