U petak 26. siječnja 2018. po prvi je puta na Hrvatskom katoličkom sveučilištu obilježen Dan Katedre za teologiju. Uoči blagdana sv. Tome Akvinskog kojeg Crkva slavi 28. siječnja, skup je započeo u sveučilišnoj kapelici u 13 sati euharistijskim slavljem koje je predvodio umirovljeni prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić. Obilježavanje Dana Katedre nastavljeno je u dvorani „Bl. Alojzije kardinal Stepinac“ u 14 sati znanstvenim kolokvijem pod nazivom „20 godina nakon enciklike Fides et ratio (1998. – 2018.)“.

Nakon uvodnih pozdrava i predstavljanja rada Katedre za teologiju na kojoj djeluju rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić, doc. dr. sc. Zoran Turza, dr. sc. Marijana Kompes, Valentina Šipuš mag. rel. ped. et cath., dr. sc. Anto Čartolovni, dr. sc. Josip Markotić i dr. sc. Marta Dajana Carti, sve je sudionike doc. dr. Zoran Turza uveo u početak znanstvenog kolokvija naglašavajući važnost enciklike Fides et ratio pape Ivana Pavla II. koji problematizira odnos vjere i razuma. Ovaj odnos, istaknuo je doc. dr. sc. Zoran Turza, ključan je odnos za rad Katedre za teologiju na Hrvatskom katoličkom sveučilištu jer, kao što je i sv. Toma Akvinski istaknuo, između vjere i razuma nema nikakvog sukoba jer i vjera i razum proizlaze iz istoga izvora – Boga.

Znanstveni dio obilježavanja Dana Katedre za teologiju započeo je prof. dr. sc. Nediljko Ante Ančić s izlaganjem „20 godina nakon enciklike“ Fides et ratio iznijevši najnovija promišljanja o ovome dokumentu koja su unutar Crkve problematizirana u dva crkvena dokumenta koja se odnose na važnost filozofije za izobrazbu klera. Prof. dr. sc. Stjepan Kušar govorio je na temu „Sv. Toma Akvinski i Fides et ratio“ istaknuvši kako je sinteza vjere i razuma koju je sv. Toma iznio nastala u okviru snažnoga sukoba između dva svijeta: svijeta koji proizlazi iz kršćanske mudrosti i svijeta koji proizlazi iz Aristotelove filozofije. Nakon toga uslijedilo je izlaganje doc. dr. sc. Tomislava Kovača na temu „Neki naglasci enciklike Fides et ratio“ koji je naglasio promjenu paradigme koja se dogodila u odnosu na srednji vijek a tiče se antropocentrizma koji je napustio teocentrizam. Unatoč tomu, i nekim kritičkim točkama koje je doc. dr. sc. Tomislav Kovač dotaknuo u raspravi koja je uslijedila, ova enciklika pruža modele i upute koje mogu omogućiti uravnotežen odnos između vjere i razuma. Na kraju je doc. dr. sc. Šimo Šokčević imao predavanje na temu „Teologija i sveučilište“. Doc. dr. sc. Šimo Šokčević temeljem uvida u najznačajnije misli Johna H. Newmana o odnosu između teologije i sveučilišta istaknuo je kako je nemoguće zamisliti bilo koje sveučilište bez filozofije i teologije. Takav model koji bi uvažio filozofiju i teologiju kao ključne za sveučilište, a onda također i sve humanističke znanosti, unatoč tržišnom i istraživačkom mentalitetu koji diktira razvoj sveučilišta, može biti temelj bilo koje obrazovne reforme.

U zanimljivoj raspravi u kojoj je publika postavila brojna pitanja istaknula se studentica s drugog sveučilišta koja je zaključila kako su studenti Hrvatskog katoličkog sveučilišta u prednosti pred studentima s drugih sveučilišta jer mogu otvoreno raspravljati o ovakvim temama kao što je odnos između vjere i razuma.

U nastavku su tri studentice s Hrvatskog katoličkog sveučilišta – Arijana Akmadža, Leona Prus Šimunec i Maša Dobre – iznijele svoja  razmišljanja o odnosu vjere i razuma i teologiji na sveučilištu.

Na kraju samog programa svim se nazočnima obratio rektor prof. dr. sc. Željko Tanjić koji je zahvalio organizatorima skupa, izlagačim, studentima koji su iznijeli svoja razmišljanja i svima koji su se odazvali istaknuvši važnost Katedre za teologiju i njezinu ulogu na Hrvatskom katoličkom sveučilištu.

 

 

Hrvatsko katoličko sveučilište