Predavanjem pod nazivom “Konstantin Veliki i ideologija mira”, što ga je na svečanoj akademiji 5. lipnja 2012. godine održao kardinal Raffaele Farina, arhivar i knjižničar Svete Rimske Crkve, završio je bogati trodnevni program obilježavanja prvih Dana Hrvatskoga katoličkog sveučilišta.

Kardinal Farina uvodno je objasnio kako je njegovo predavanje povezano sa skorim obilježavanjem 1700. obljetnice tzv. Milanskog edikta. Riječ je o uredbi koju su u veljači 313. godine u Milanu zajednički proglasili tadašnji tetrarh Zapada Konstantin I. Veliki i Licinije, tetrarh Istoka, kojom je i službeno označen kraj vjerskih progona u Rimskom Carstvu koje je zauzelo neutralan položaj prema religiji.

Milanski edikt tako je potpisan u vrijeme koje se s pravom definira kao “konstantinovsko razdoblje” jer je do mnogih promjena došlo u vrijeme Konstantinove vladavine od 306. godine, kada je proglašen carem, pa do 337. g. kada je preminuo.

Kardinal Farina svjestan je da je termin ideologija mira ambivalentan, a on pod njim podrazumijeva zamisao projekta sveopće pacifikacije koji se tijekom realizacije postupno preicizirao, a može se definirati onda kada postane stvarnost. Podsjetio je da je tu temu već prije obrađivao istaknuvši da ju smatra osobito aktualnom. S tim u vezi podsjetio je na Međunarodni kongres za povijesne znanosti, što se održao u Sydneyu u srpnju 2005., a jedna od glavnih tema je bila “Rat, mir, društvo i međunarodni poredak od antike do danas”.

U Konstantinovo vrijeme ideja mira oslanjala se na opće ustrojstvo svijeta i bila je prerogativa Rimskoga carstva za koje se mislilo da mu je, zbog njegove etičke i vjerske važnosti, povjerena sudbina čitavoga čovječanstva. Osobito se inzistiralo na konceptu sloge, a kršćanstvo je prepoznato kao čudesno proširenje pojma sloge među narodima, rekao je kardinal Farina.