Select Page

 

Nastavnici i djelatnici Hrvatskog katoličkog sveučilišta uputili su se u subotu 13. rujna 2014. godine na hodočašće u Lepoglavu u Varaždinskoj biskupiji.

Tom prigodom slavili su euharistiju u svetištu Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marij koju je predvodio rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić zajedno s velečasnim Krunoslavom Novakom koji je održao propovijed, a okupljena zajednica molila je za početak nove akademske godine, za naše Sveučilište i dobrobit naše sveučilišne zajednice.

Prije svete mise okupljenima se obratio lepoglavski župnik mons. Andrija Kišiček koji je prije svete mise govorio o crkvi, njezinoj arhitekturi i umjetničkim djelima te o životu blaženog Alozija kardinala Stepinca u Lepoglavi. 

Gradnja crkve započela je oko 1400. godine s dolaskom pavlina u Lepoglavu, a posvećena je 1415. godine. Crkva i samostan stradali su 1481. godine u prodoru Turaka, a ponovnu obnovu crkve pomaže hrvatski banIvaniš Korvin koji je i sahranjen ispod glavnog oltara 1504. godine. U drugoj polovici 17. stoljeća crkva je nekoliko puta pregrađivana i dograđivana. Crkva je barokizirana gotička građevina. Unutrašnjost crkve bogata je baroknim namještajem, drvorezbarijom, baroknim oltarima i freskama Ivana Krstitelja Rangera. Svetištem crkve dominira barokni oltar iz 18. stoljeća koji je djelo pavlina Alekseja Königera i fratra Klemensa koji je izradio tabernakul. Zidovi i svod crkve oslikani su freskama Ivana Rangera, a na koru se nalazi jedna od njegovih najljepših slika koja prikazuje prizor iz knjige Otkrivenja – janje na knjizi od 7 pečata, a klanja mu se 24 staraca odjevena u bogato ruho, koji u rukama drže harfe i kupe. Crkva posjeduje vrlo vrijedne orgulje koje je dao izraditi Pavao Ivanović, a 1737. godine restaurirao ih je Ivan Janišek iz Celja. Nakon ukinuća rada 1786. godine, crkva postaje župna pa na njoj više nije bilo većih građevinskih zahvata, a dio umjetnina je nakon odlaska pavlina prenesen u Beč, Budimpeštu, Varaždin i Zagreb.Crkva je teško oštećena u potresu 1880. godine, a u Drugom svjetskom ratu zaprijetio joj je požar 1943. godine kada je u partizanskoj akciji oslobađanja zatvorenika iz zatvora zapaljeno istočno krilo samostana (tada zatvora).Prilikom povlačenja Nijemaca 1945. godine, crkva, zapadno krilo samostana i Gostinjac su stradali u eksploziji streljiva koje su Nijemci zapalili u blizini Šumeca. U oba slučaja crkva je spašena zahvaljujući župniku Ferdinandu Krčmaru. Nakon premještanja bl. kardinala Alojzija Stepinca iz Lepoglave u Krašić, komunističke vlasti su 1952. godine zatvorile crkvu i pretvorile je u magazin. Gotovo 30 godina bila je zatvorena i prepuštena zubu vremena, da bi ipak sedamdesetih godina prošlog stoljeća prve restauratorske radove započeli službenici Restauratorskog zavoda iz Beograda. Osamostaljenjem Hrvatske započeli su opsežni i temeljiti radovi na sanaciji crkve. Od 1990. godine crkva je ponovo otvorena za vjernike.2001. godine Kaznionica u Lepoglavi predala je u posjed pavlinski samostan Varaždinskoj biskupiji s ciljem povezivanja crkve i samostana u jedinstven kompleks. Ključeve samostana varaždinskom biskupu msgr. Marku Culeju predao je upravitelj Kaznionice Stjepan Loparić.

Uz Lepoglavu i pavline veže se osnivanje prve javne gimanzije u kontinentalnoj Hrvatskoj 1503. godine koju su pohađali pavlinski pitomci i svjetovna mladež. Učenici su boravili u samostanu i uz obrazovanje primali i osobit odgoj kao i vsokoškolska nastava filozofije koja u Lepoglavi započinje 1656. godine. Naime, papa Klement X 1971. godine priznaje sveučilišni stupanj Lepoglavskog učilišta što potvrđuje i car Leopold 1674. godine. Time je Lepoglava dobila pravo na dodjeljivanje visokih znanstvenih stupnjeva, doktorata iz filozofije i povijesti. Smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija, pa je Lepoglava stekla status prvog hrvatskog sveučilišta s pravom dodjeljivanja akademskih titula. Prvim doktorom filozofije u Lepoglavi je proglašen Ladislav Landor 1674. godine.

Nakon misnog slavlja rektor Tanjić je u župnom uredu mons. Kišićeku predao dar našeg Sveučilišta. Nedaleko od župnog dvora nalazi se zgrada u kojoj je smještena zbirka lepoglavske čipke koju marljivo skuplja i njeguje udruga Ekomuzej Lepoglava. U muzeju je izložena i slika na kojoj se vidi pavlinski kompleks koji je, nažalost, najvećim dijelom uništen. Članovi Udruge Ekomuzej Lepoglava hodočasnicima su pokazali eksponate, mnoge nagrade i uzorke dragocijene lepoglavske čipke, a jedna čipkarica je pokazala kako se čipka izrađuje te strpljivo odgovara na mnogobrojna pitanja.

Uslijedio je ručak i posjet Purgi, crkvici svetog Jurja, koju je oslikao Ivan Ranger netom prije svoje smrti.

Nakon Lepoglave vožnjom preko Trškog vrha hodočasnici su posjetili Krapinu i Muzej krapinskih neandertalaca. 

Ispunjeni ovim lijepim zajedničkim druženjem djelatnici HKS-a spremni su za još jednu novu akademsku godinu.