Sažetci

Sanja Silaj Zeman, dipl. iur.
Načelnica Službe za međunarodnu suradnju, europske i pravne poslove
Agencija za zaštitu osobnih podataka

Prikaz Opće uredbe o zaštiti podataka

Tehnološkim razvojem promijenio se način obrade i prikupljanja osobnih podataka, a nastale promjene rezultirale su donošenjem Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR) koja će se izravno primjenjivati u Republici Hrvatskoj i svim državama članicama Europske unije od 25. svibnja 2018. godine. Općom uredbom osigurava se zaštita temeljnih prava svih pojedinaca u Europskoj uniji, jednoobrazno postupanje nadzornih tijela za zaštitu osobnih podataka i slobodno kretanje usluga informacijskog društva. Također, određuju se prava pojedinca i obveze voditelja odnosno izvršitelja obrade, uvode se nove definicije i pojmovi, jačaju prava ispitanika i nadzorne ovlasti te uvodi mogućnost izricanja kazni od strane tijela za zaštitu osobnih podataka.


 

Igor Vulje, dipl. krim.
Načelnik Službe za nadzor i Središnji registar
Agencija za zaštitu osobnih podataka

Službenik za zaštitu osobnih podataka i evidencija obrade

Općom uredbom o zaštiti podataka mijenja se postojeći zakonski pristup te se naglasak stavlja na obrade podataka koje predstavljaju veći rizik za prava i slobode ispitanika. To je razvidno i iz odredbi o evidencijama obrade podataka i o službeniku za zaštitu podataka. Obveza vođenja evidencija o aktivnostima obrade sada se ograničava samo na subjekte koji zapošljavaju više od 250 osoba te na one čija obrada  predstavlja visok rizik za prava i slobode ispitanika ili se odnosi na posebne kategorije podataka ili na podatke o kaznenim djelima.  Na istom tragu imenovanje službenika je obvezno ovisno o vrsti osnovne djelatnosti voditelja ili izvršitelja obrade, s time da je položaj službenika ojačan i zaštićen.


Patricio Marcos Petrić, dipl. iur.
Viši savjetnik u Službi za međunarodnu suradnju, europske i pravne poslove
Agencija za zaštitu osobnih podataka

Uloga nadzornog tijela sukladno GDPR-u

Jedinstveni materijalni propis, eksteritorijalna primjena, jasno utvrđene nadležnosti različitih nadzornih tijela u prekograničnim situacijama, pristup koji se temelji na rizičnosti i ukidanje administrativnih tereta te uspostavljanje krovnog europskog tijela neke su od novosti Opće uredbe o zaštiti podataka koje utječu na sve dionike obrade podataka i na nadzorna tijela. Proširuju se obveze nadzornih tijela, a jedna od posljedica je usmjeravanje resursa nadzornih tijela na nadzor rizičnih obrada. To je primjerice razvidno iz postupka prethodnog savjetovanja i povezane procjene učinka, izvješćivanja o povredama podataka (data breach) te prilikom iznošenja podataka u treće zemlje. Opća uredba o zaštiti podataka propisujući opću nužnost izricanja upravnih novčanih kazni ostavlja vrlo malo mjesta za nekažnjavanje povreda što će zasigurno dovesti do vidnog povećanja angažmana nadzornih tijela u sudskim postupcima. 


doc. dr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Kaznenopravna zaštita osobnih podataka

Pravna zaštita osobnih podataka u Republici Hrvatskoj pruža se i kroz odredbe kaznenog i prekršajnog prava. Kazneni zakon iz 2011. godine propisuje u svom čl. 146. djelo neovlaštene obrade osobnih podataka, a prekršajne odredbe sadržane su u Zakonu o zaštiti osobnih podataka i drugim propisima. U izlaganju će se raspravljati o učinkovitosti ovih mehanizama i njihovom dosadašnjem korištenju u hrvatskoj pravnoj praksi, kao i potencijalnom budućem razvoju nakon stupanja na snagu Opće uredbe o zaštiti osobnih podataka.


doc. dr. sc. Tihomir Katulić
Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Upravljanje zdravstvenim osobnim podacima

Podaci o čovjekovom zdravlju predstavljaju posebnu kategoriju osobnih podataka. Informacijski sustavi davatelja usluga zdravstvene zaštite trebaju biti ustrojeni kako bi olakšali ostvarivanje ispitanikovih prava. Davatelji usluga bi trebali implementirati mjere zaštite i smanjenja rizika. Pozicija službenika za zaštitu osobnih podataka važna je za uspostavljanje sustava odgovornosti za prikupljene podatke. Revizija informacijske sigurnosti i procjene učinka na zaštitu podataka za postojeće i nove usluge primjer je dobre prakse odgovornog postupanja s osobnim podacima.


prof. dr. sc. Vedran Katavić
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Znanstvena prijevara: iskustva i odgovornosti

U predavanju će biti prikazana strana i domaća iskustva u pristupu odgovornoj provedbi znanstvenih istraživanja te vrstama i (ne)uspjesima znanstvene prijevare posljednjeg desetljeća. Raspravit će se i evolucija odnosa prema zaštiti (osobnih) podataka. Prikazat će se porast broja povučenih znanstvenih radova iz javnog zapisa, mogući uzroci i posljedice toga te odgovornost svih uključenih. Na kraju će biti prikazano nekoliko jednostavnih pravila koja bi mogla olakšati procjenu i prevenciju negativnih pojavnosti u znanstvenim istraživanjima.


izv. prof. dr. sc. Zvonimir Koporc
Hrvatsko katoličko sveučilište

Etika u projektima H2020, osvrt na zaštitu osobnih podataka

Za sve aktivnosti koje su financirane od strane EU, etika je integralni dio istraživanja od njegovog samog početka pa do njegovog kraja, a etička usklađenost se smatra ključnom u ostvarenju istraživačke izvrsnosti. Predavanje će pružiti informacije o postupcima etičke procjene, etičkog pregleda, praćenja i moguće revizije u slučaju nepoštivanja etičkih principa, istraživačkog integriteta i zakonske legislative tijekom provedbe projekata H2020 sa posebnim osvrtom na zaštitu osobnih podataka.

 

ORGANIZATOR

Hrvatsko katoličko sveučilište
Agencija za zaštitu osobnih podataka

KONTAKTI

 

e-mail: GDPR@unicath.hr

tel: + 385 (0)1 3706 600

 

ORGANIZACIJSKI ODBOR

 

Članovi Organizacijskog odbora su:

Zvonimir Koporc (predsjednik),
Anto Čartolovni,
Dalibor Čavić,
Marta Čivljak,
Suzana Obrovac Lipar,
Mia Šetić,
Jerko Valković,
Marija Pušić (AZOP)