Select Page

Cor Cordi
Srce srcu

KAKO MOŽEMO SMANJITI BOLOVE U VRATU

08.05.20.

Kod osoba koje cijeli radni dan provode pred računalom u neprirodnom položaju s glavom prema naprijed, pomoći će na prvom mjestu dobra ergonomska prilagodba radnog mjesta. Stolac bi trebao biti s rukohvatima, visina ekrana podešena u visini očiju, a noge trebaju biti oslonjene na podlogu.

Bol u vratu svakodnevica je većine osoba. Pogotovo onih koje radni dan provode pred računalom, kod profesionalnih vozača, osoba koje duže gledaju TV, dižu i nose teže terete, za vrijeme posla imaju dosta naglih pokreta vrata, izlažu se hladnoći, vlazi i vjetru, neracionalno upotrebljavaju klimatske uređaje te kod studenata koji puno vremena provode učeći s glavom u pognutom položaju. Nekada čak i neprikladan jastuk, obično veliki, može izazvati ujutro, prilikom ustajanja, bolove u vratu. Uzrok bolova u vratu mogu biti i stanja nakon traume vrata, kod mlađih ljudi to su najčešće stanja nakon trzajne ozljede vratne kralježnice koje mogu zadobiti, osim u prometu, i nakon pada na ledu ili prilikom sportskih aktivnosti. Kod starijih osoba bolovi mogu biti uzrokovani, osim nabrojanih faktora, i degenerativnim promjenama vratne kralježnice. Bolovi se mogu manifestirati vrlo rijetko i kod djece, nešto češće kod adolescenata, a najčešće kod radno sposobne populacije i kod umirovljenika. Dijagnoza bolnog vratnog sindroma postavlja se kliničkim pregledom i radiološkom dijagnostikom. Osnovni dio kliničkog pregleda je iscrpna anamneza koja daje podatke o izvoru, karakteru i nastupu bolova, provocirajućim i olakšavajućim  čimbenicima bolova, popratnim smetnjama motorike i osjeta ruku (smanjena snaga ili utrnulost u šakama). Kliničkim pregledom koji obuhvaća inspekciju vrata, palpaciju vratnih mišića, čini se i ispitivanje opsega pokreta vratne kralježnice te osjeta i snage šake. Liječenje bolova u vratu uključuje medikamentoznu terapiju (uzimanje lijekova protiv bolova i za smanjenje napetosti mišića vratne kralježnice), fizikalnu terapiju (primjenu raznih vrsta struja protiv bolova, magnetoterapije) i kratkotrajno nošenje vratnog mekog ovratnika (Schantzov ovratnik).

Kod osoba koje cijeli radni dan provode pred računalom u neprirodnom položaju s glavom prema naprijed, pomoći će na prvom mjestu dobra ergonomska prilagodba radnog mjesta. Stolac bi trebao biti s rukohvatima, visina ekrana podešena u visini očiju, a noge trebaju biti oslonjene na podlogu, ne slobodno visiti u zraku.

 

Slika 1. Preporuka za ergonomsko uređenje radnog mjesta

Za vrijeme radnog vremena bilo bi dobro, ako je to moguće, provoditi i nekoliko puta vježbe istezanja vratne kralježnice.

 

Slika 2. Primjer provođenja vježbi istezanja za vratne mišiće na radnom mjestu

Sve ostale osobe trebale bi promijeniti način života i uvesti i kod kuće barem 3x tjedno po 10-15 min provođenje vježbi jačanja vratnih mišića.

 

Slika 3. Vježbe za jačanje vratnih mišića

U slučaju jačih i svakodnevnih bolova u vratu te prisutnosti utrnulosti u šakama uz ispadanje predmeta preporuča se obavezno pregled specijaliste i provođenje dijagnostičke obrade (MR vratne kralježnice, EMNG ruku, Doppler VB sliva).

doc. dr. sc. Melita Uremović, prim. dr. med.

 

 

Autor:
doc. dr. sc. Melita Uremović, prim. dr. med.

Odjel za sestrinstvo HKS-a

Biografija autora

doc. dr. sc. Melita Uremović, prim. dr. med., docentica je na Studiju sestrinstva Hrvatskoga katoličkog sveučilišta. Specijalista je fizikalne terapije i rehabilitacije, a prije angažmana na HKS-u radila je na Odjelu za rehabilitaciju ortopedsko-traumatoloških bolesnika u Specijalnoj bolnici za medicinsku rehabilitaciju u Krapinskim Toplicama te u Općoj fizijatrijskoj ambulanti Poliklinike za reumatske bolesti u Zagrebu.