Emilio Marin_Dubrovnik

Predavanje prof. dr. sc. Emilija Marina povodom obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića

Član Papinskog povjerenstva za sakralnu arheologiju, bivši veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici i počasni građanin Dubrovačko-neretvanske županije prof. dr. sc. Emilio Marin održao je 10. svibnja 2016. predavanje “Hrvatska prošlost i budućnost: Europska i mediteranska” u Saloči od zrcala Narodne knjižnice Grad u Dubrovniku, povodom obilježavanja Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića.
Prof. dr. sc. Marin govorio je o povijesti Mediterana i Europe, istaknuvši kako Europa jest rođena u Grčkoj ali ona koju mi danas poznajemo nastala je na temeljima latinsko-kršćanskog svijeta. Citirao je Benedikta XVI. koji je napisao kako se Europa ne može definirati jasnim zemljopisnim kategorijama, već je ona koncept kulture i povijesti. “Sva Europa nije Sredozemlje i svo Sredozemlje nije Europa. Ključan je odnos Europe i Sredozemlja, ključna su ona područja gdje je Europa jednako Sredozemlje.” Tim riječima predavač je pokušao objasniti kako je pravi primjer toga Hrvatska i njezin teritorij jer Hrvatska ima isti odnos između Jadrana i kontinentalne Hrvatske, baš kao što ima Sredozemlje i Europski kontinent.
“Hrvatska je članica Europske unije, a naš teritorij kroz povijest pripadao je velikim državama i carstvima, sve do Prvoga svjetskog rata, kada nas je stvaranja Kraljevine SHS udaljilo od zapadne europske baštine”, rekao je prof. dr. sc. Marin. Naveo je kako je padom Berlinskog zida nestala podjela između istoka i zapada, a započela podjela na sjever i jug, odnosno na bogate i siromašne. Istaknuo je kako zemlje Europske unije povezuje kulturna, vjerska i humanistička baština, uz zajedničke vrijednosti: slobodu, demokraciju, jednakost i pravnu državu. Od navedene četiri vrednote prof. dr. sc. Marin izdvojio je pravnu državu i izrazio nadu kako će upravo ta vrednota prevladati kako bi budućnost ovog dijela svijeta bila što svijetlija. Predavanje je zaključio riječima “Obliti privatorum, publica curate”, odnosno “Zaboravite osobne stvari, brinite se za javne”, poručivši da će jedino tako oni koji dolaze moći poboljšati stanje, kako u Hrvatskoj tako i u Europi.
Predavača je predstavio Mato Tomljanović.

 

Izvor tekst i fotografija: IKA

 

Hrvatsko katoličko sveučilište