Odjel za komunikologiju Hrvatskoga katoličkog sveučilišta priredio je u srijedu 4. svibnja 2016. okrugli stol o temi „Komunikacija i milosrđe: izazov za hrvatski medijski prostor” u povodu 50. Svjetskog dana društvenih komunikacija. Dvorana „Bl. Alojzija kardinala Stepinca” bila je premala da primi sve zainteresirane, pa je dio slušateljstva rad pratio preko video-linka u predavaonici 5,  a zainteresirani su mogli okrugli stol pratiti i putem interneta.

Uvodeći u samo događanje dr. sc. Krunoslav Novak je svim novinarima čestitao njihov dan te izrazio nadu da će ovaj okrugli stol progovoriti o izazovima stavljenima u medijski prostor. Čestitkama se pridružio i rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić, rekavši okupljenim medijskim djelatnicima: Znam koliko je vaša zadaća odgovorna i važna, teška izazovna, ali sam siguran da uz sve poteškoće ima puno radosti i spremnosti na traženje i služenje istini.

Pročelnik Odjela komunikologije izv. prof. dr. sc. Jerko Valković je istaknuo da se organizacijom ovoga okruglog stola Hrvatsko katoličko sveučilište i konkretno Odjel za komunikologiju žele uključiti i dati svoj prinos u promišljanju naše javnosti i našega medijskog prostora. Razvijanje dijaloga unutar društva i poticanje interkulturalnog dijaloga jedna je od posebnih zadaća koja stoji pred tim mladim Odjelom HKS-a, rekao je profesor Valković te zahvalio na spremnosti svim sudionicima okruglog stola kao i zainteresiranoj publici.

Ivana Petrović, urednica vanjske politike na Novoj TV, u svom izlaganju Hrvatski medijski prostor – mjesto susreta ili izvor sukoba? upozorila je, kako se u hrvatskom medijskom prostoru premalo organiziraju relevantni susreti sudionika političke, društvene, pa čak i kulturne scene. Također je upozorila na zabrinjavajuće rasprave/komentare koje možemo svakodnevno čitati na društvenim mrežama a koji šire govor mržnje.

U izlaganju Vjerski mediji – doprinos izgradnji „kulture susret“  mons. Ivan Miklenić, glavni urednik Glas Koncila, fokusirao se na crkvene medije Glas Koncila, mjesečnik Kanu i Hrvatski katolički radio. Kultura susreta predstavlja stvaranje prostora u kojem bi se ostvarivalo uvažavanje drugih kakvi jesu, davanje pozornosti drugačijima, dobrohotan odnos prema drugačijima, davanje prostorima malenima i marginaliziranima. Crkveni mediji, osobito ova tri, pokušavaju dati svoj doprinos na tom planu tumačenjem i poticanjem dijaloga, rekao je. Naglasio je kako sadržaji koje objavljuju crkveni mediji pomažu u formiranju suvremenih katolika, formiranju onih Isusovih učenika koji su sposobni nositi se sa izazovima ovoga sadašnjega časa. K tomu, brojni poticaji dolaze iz crkvenih medija za stvarnu demokratizaciju hrvatskoga društva, za stvarno oslobađanje hrvatskoga društva, jer osnovni preduvjet da bi se mogao dogoditi dijalog je sloboda. Stoga je Miklenić zaključio, kako ova tri medija daju obilje građe kao ponudu za izgradnju kulture susreta u hrvatskom društvu.

Doc. dr. sc. Ivica Šola s Odjela za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku u svome je osvrtu istaknuo kako dobra satira počiva na ideji, a kod nas je loša satira jer počiva na ideologiji. To što se u Hrvatskoj pokazuje satirom je pokazatelj oskudnosti duha, oskudnosti ideja. Na kraju je podsjetio i na duhovitost/satiru u Bibliji te rekao kako Isus nije nikoga uvrijedio, jer je imao jasnu ideju čovjeka, jasnu ideju Boga.

Izv. prof. dr. sc. Danijel Labaš s Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu u izlaganju Govor mržnje ili sloboda javnoga govora? zapitao se: Što je sloboda javnoga govora, a što je govor mržnje? I gdje su granice? Naime, iz tih pitanja proizlazi i pitanje osobne slobode izražavanja vlastitoga mišljenja svakoga od nas, bez obzira na koji način sudjelujemo u javnosti i u demokratskom javnom diskursu. Kada danas čujemo da se u medijske slobode i slobodu javnoga govora ne smije dirati, ali i istodobne prozivke za govor mržnje, često se pitamo: smijemo li uopće javno zastupati svoje stavove, smijemo li isticati svoje vrednote, a da nas netko zbog toga ne optuži za govor mržnje, upitao je Labaš te podsjetio kako govor mržnje, kleveta, laž, kaljanje obraza, skandal, ubojstvo, itd. su moralni delikti, jer su u suprotnosti sa zdravim razumom, koji u ovim slučajevima zahtjeva da čovjek svoje vlastite interese (ugodno ili korisno dobro ujedinjeno s deliktom) podvrgne stvarnim interesima drugih. Na kraju je naglasio, kako je posljedica slobode odgovornost. No, rijetki danas žele govoriti o novinarskoj odgovornosti.

Izv. prof. dr. sc. Božo Skoko s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu govorio je na temu Vjerodostojnost i kvaliteta u raljama čitanosti i gledanosti. Osvrnuo se na ponudu tiskovina koju “prodaju” naslovnice, kao i na elektroničke medije koji privlače senzacijama.

Stoga, krajnje je vrijeme da umjesto tzv. broja ulaza na stranicu ili članak počnemo mjeriti: profesionalizam u pristupu, kredibilitet s obzirom na minuli rad, izvornost sadržaja, etičnost, korisnost za čitatelje i zajednicu, zanimljivost i atraktivnost u načinu prezentiranja, neovisnost, nepristranost u odnosu na politiku i interesne skupine i posebnost u odnosu na konkurenciju.

Ivana Petrović, novinarka televizije Nova TV, u svom izlaganju „Hrvatski medijski prostor – mjesto susreta ili izvor sukoba?” upozorila je, kako se u hrvatskom medijskom prostoru premalo organiziraju relevantni susreti sudionika političke, društvene, pa čak i kulturne scene. Također je upozorila na zabrinjavajuće rasprave/komentare koje možemo svakodnevno čitati na društvenim mrežama a koji šire govor mržnje.

Doc. dr. sc. Ivica Šola, Odjel za komunikologiju, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, u svome je osvrtu istaknuo kako „dobra satira počiva na ideji, a kod nas je loša satira jer počiva na ideologiji. To što se u Hrvatskoj pokazuje satirom je pokazatelj oskudnosti duha, oskudnosti ideja”. Na kraju je podsjetio i na duhovitost/satiru u Bibliji, te rekao kako „Isus nije nikoga uvrijedio, jer je imao jasnu ideju čovjeka, jasnu ideju Boga”.

Novinar Večernjeg lista Dražen Ćurić je u izlaganju Mediji – protagonisti ili žrtve ideologija! ustvrdio, kako je legitimno zastupati određeni svjetonazor i ideje, ali to nikako ne smije biti na štetu općeg dobra. Jako je važno profesionalno poštenje kako se neki medij ne bi pretvorio u propagandno sredstvo određene ideologije.

Na pitanje Umire li profesionalno novinarstvo? Branimir Bilić, novinar Hrvatske radiotelevizije je odgovorio: Moj odgovor je da!”, i to na lokalnoj i globalnoj razini stoga „što je moralo prepustiti mjesto oglašivačkom, korporacijskim, sigurno-obavještajnom, i tzv. novinarstvu potrošaštva i industrije zabave. U današnjim medijima istina je postala krimen, manipulacija zakon, a profesionalnost, etičnost, sloboda i odgovornost već su jučer izgubili bitku na tzv. slobodnom svjetskom tržištu prodaje i rasprodaje različitih informacija.

Doc. dr.sc. Nino Raspudić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, na pitanju Jesmo li zreli za komunikaciju (osluškujući drugoga)? je ukazao na problem, tj. da se 26 godina nakon promjene političkoga sistema postavlja to pitanje. Podsjetio je na činjenice da bi bilo komunikacije moramo prihvatiti da drugi ima ista komunikacijska prava, ali i komunikacijske obveze. Dakle, unutar istosti, prava, mora biti i različitosti u stajalištima, vrijednostima, interesima, što je važno za demokratsko društvo.

Nakon izlaganja uslijedila je živa rasprava u kojoj su polemizirali uvodničari međusobno, a publika je imala priliku postaviti pitanja.

Tekst: IKA, HKS

Foto: Ivan Uldrijan, HKS