Select Page
Predavači na znanstvenom skupu

Predavači na znanstvenom skupu

Odjel za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta organizirao je u četvrtak, 20. studenoga u dvorani „Bl. Alojzije kard. Stepinac” HKS-a Znanstveni skup „Zdravstvo i socijalna zbivanja u Prvom svjetskom ratu”. Skupu su nazočili studenti HKS-a, predstavnici Hrvatske liječničke komore, ravnateljica Caritasa Zagrebačke nadbiskupije s. Jelena Lončar, kao i ravnatelj KB Sveti Duh prof. dr. sc. Mladen Bušić.
Pozdravljajući okupljene, rektor HKS-a prof. dr. sc. Željko Tanjić je posebno znakovitim naglasio prisutnost ravnatelja Bušića, jer je KB Sveti Duh jedna od zagrebačkih bolnica s kojom HKS ima potpisan sporazum o suradnji. Rektor Tanjić je u tom vidu izrazio nadu, da će budući studiji HKS-a, među kojima se nada da će od prvih biti oni s područja biomedicinskih znanosti.
Budućnost razvoja našega sveučilišta važno je iz više razloga, a ja bi rekao i kako je Crkva pored znanosti uvijek posebnu skrb pokazivala onima koji su u teškim životnim situacijama, bolesni, rekao je Tanjić, te to povezao s temom skupa gdje zajedno nalazimo zdravstvo, socijalnu brigu i povijesnu dimenziju. Na kraju je poželio, da Duh Sveti sve vodi i nadahnjuje u promišljanjima, radu i spoznajama, kao i u oblikovanju zajedništva i svih onih vrijednosti za koje se sveučilište, pogotovo HKS zalaže i nastoji ostvariti u našem hrvatskom društvu.

V.d. pročelnice Odjela za povijest izv. prof. dr. sc. Ines Sabotič je pojasnila kako se ovim skupom željelo uključiti u obilježavanje 100.godišnjice početka Prvoga svjetskog rata, ali kroz specijalističku perspektivu koja nije sustavno istražena u Hrvatskoj.Dok su znanstvenici bili zaokupljeni kako ubiti što više neprijateljskih vojnika, liječnici su tražili načine kako spašavati ranjene vojnike. Upravo nas danas to zaokuplja. Stoga, neće biti riječ o tome zašto je rat počeo, kako se ratovalo, tko su bili neprijatelji, već kako su se liječnici u Hrvatskoj brinuli za zdravlje vojnika na fronti, ali i civila u mirnim dijelovima zemlje, kako se medicina razvijala, napose koji je doprinos hrvatskih liječnika u ratnoj medicini, kako se država i civilno društvo organiziralo da bi osiguralo javno zdravstvo u Hrvatskoj, rekla je Sabotič, te naglasila kako se temi pristupilo interdisciplinarno, pa su među predavačima i povjesničari, ali i liječnici, kemičari.Na kraju obraćanja pročitala je svjedočanstvo studentice koja je 1915. godine ostavila pisanje doktorata iz filozofije, i odlučila pomagati ranjenim vojnicima koji su često bili njezini vršnjaci. Riječ je o sv. Edith Stein.

Prvo predavanje „Prvi svjetski rat – granica epoha i za hrvatski narod” održao je doc. dr. sc. Ivan Bulić, HKS.
Prvi svjetski rat je do te mjere utjecao i na hrvatski nacionalni i etnički prostor da s pravom tvrdimo kako je rezultatom Prvog svjetskog rata Hrvatska prešla iz srednjoeuropskog civilizacijskog kruga u balkanski geopolitički kontekst. Rat je intenzivirao prethodne društvene i političke procese, a rezultat je ujedinjenje s Kraljevinom Srbijom, sa Srbijom s kojom Hrvatska do tada nikada u svojoj povijesti nije bila u nikakvom državnopravnom obliku, naglasio je Bulić.
Prof. dr. sc. Snježana Paušek Baždar, HAZU u predavanju „Otrovni plinovi i kemijski rat” dala je povijesni osvrt na početke primjene kemijskih dostignuća u ratne svrhe, te naglasila kako su na ratištu kod grada Ypra na sjeverozapadu Belgije 22. travnja 1915. zrakom poletjele boce s 180 tona klora, a nastali oblak žute boje bio je promjera 6 km. Time je znanost po prvi put stala u službu uništenja ljudskih života.
Predavačica je osvrnula i na istraživanja kemijskog oružja nakon rata, u čiju su svrhu građeni brojni laboratoriji i tvornice u čitavom svijetu. U Hrvatskoj i u bivšoj Jugoslaviji najviše se na tom području istaknuo kemičar Svetozar Varićak (Osijek, 1894. – Beograd,1932.).

Prof. dr. sc. Željko Dugac, HAZU održao je predavanje naslovljeno „Javnozdravstveni i socijalni problemi za vrijeme Prvog svjetskog rata u gradu Zagrebu”. On je naglasio, kako javno zdravstveni i socijalni problemi koji su se javili u gradu Zagrebu za vrijeme Prvog svjetskog rata su se prije svega odnosili na potrebu da se u Zagrebu kao velikom urbanom središtu i za vrijeme ratnih zbivanja, koja doduše nisu doticala sam grad ali su se odražavala na njega, osiguraju sve mjere javno zdravstvenog sustava kako bi grad i dalje mogao funkcionirati bez ikakvih prijetnji za zdravlje pučanstva te osigurati djelovanje zdravstvene službe.
Budući da su određeni bolnički resursi a jednako tako i pojedini prostori u gradu koji su prvotno služili u civilne svrhe dodijeljeni vojnom-sanitetskim potrebama u gradu se trebala osigurati nesmetana organizacija javnozdravstvene ali i općenito zdravstvene službe. I dok su se javnozdravstveni problemi rješavali na razini službene zdravstvene politike grada i pripadajućih vojnih nadleštava, socijalni su se problemi u gradu prije svega tretirali kroz različite civilne udruge i društva građana te su bili u znatnoj mjeri povezani uz humanitarni rad i dobročinstva, rekao je Dugac.

U predavanju „Ratna kirurgija u Prvom svjetskom ratu” izv. prof. dr. sc. Dubravko Hanek, HKS / KB Sveti Duh je podsjetio kako je sanitetska služba u Prvom svjetskom ratu značajno promijenila dotadašnje postupke u ratnoj medicini i ratnoj kirurgiji temeljem revolucionarnih spoznaja u razvoju medicine koja su se zbila kroz nekoliko desetljeća prije početka rata. Nabrajajući niz novina, predavač je naglasio, kako je upravo u Velikom ratu, na bojišnicama, hrvatski kirurg prim. dr. Vatroslav Florschütz uveo metodu ekstenzijske trakcije liječenja kostoloma koja će se upotrebljavati u ratnoj i mirnodopskoj kirurgiji, kao i upuštanje u laparotomije na samim bojišnicama u minimalnim uvjetima.

Posljednje predavanje „Bolnice Crvenoga križa u Hrvatskoj u Prvom svjetskom ratu” održao je prim. dr. sc. Rajko Fureš sa Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku. Predavač je naglasio kako je u trenutku izbijanja Prvog svjetskog rata Crveni križ u Hrvatskoj imao 50 podružnica, a posebni značaj dobiva i temeljem carske odluke kojom se skrb za ranjene i bolesne vojnike prenosi u isključivu nadležnost Crvenog križa. Ubrzo se diljem Austro-Ugarske Monarhije, pa tako i na području Hrvatske utemeljuju ratne vojne bolnice Crvenog križa, kako bi mogle izvršavati prije spomenute carske odredbe. Vrlo brzo, temeljem spomenutog na području Hrvatske organizira se rad 35 bolnica Crvenog križa. U predavanju posebno se osvrnuo na ratne vojne bolnice Crvenog križa koje su djelovale u Krapini i Bjelovaru.

Tekst: Marija Belošević za www.ika.hr

Fotografija: Luka Smuk za HKS